BANJALUKA – Rast cijena kako goriva tako i osnovnih životnih namirnica postao je konstantan te skoro svaki dan građane čeka neugodno iznenađenje, a stopa inflacije, koja je u decembru prošle godine iznosila 5,9 odsto, najviše utiče na građane niže kupovne moći, jer oni polovinu svog dohotka potroše na hranu i prevoz.
Skok cijena sirovina, ali i naftnih derivata na svjetskim tržištima evidentno utiče i na enormni rast cijena proizvoda u BiH, te je tako, pored rasta cijena goriva, skok cijena već odavno primjetan i kod najosnovnijih namirnica kao što su ulje i šećer, a posljednjih sedmica građane po džepu udara i sve veća cijena pekarskih proizvoda, te tako cijena vekne hljeba od bijelog brašna u pojedinim pekarama u Banjaluci iznosi i do 1,8 KM. Poređenja radi, Srbija je uvela uredbu da se ograniči cijena hljeba na maksimalnih 46 dinara, što je oko 70 feninga, što znači da je hljeb u Republici Srpskoj skoro tri puta skuplji nego u Srbiji.
Kada je riječ o mjerama koje vlast preduzima da se pomogne građanima, čija je prosječna neto plata u decembru prošle godine iznosila 1.038 KM, a sindikalna potrošačka korpa 2.031 KM, u Ministarstvu trgovine i turizma RS su za “Nezavisne novine” kazali da je Vlada RS početkom novembra prošle godine usvojila uredbu kojom je marža u prometu na malo sa deset odsto smanjena na osam odsto, a marža u prometu na veliko sa osam odsto na šest odsto.
O kontroli rasta cijena oglasio se i Milorad Dodik, lider SNSD-a i srpski član Predsjedništva BiH, koji je naveo da je potrebno da se prekontroliše svako povećanje cijena i vidi da li je ono realno ili ne, te je najavio da bi krajem ove ili početkom sljedeće sedmice trebalo da bude održan sastanak sa temom rasta cijena određenih proizvoda. Dodao je da će oni koji se ponašaju neodgovorno podižući cijene bez ikakvih ekonomskih razloga biti suočeni sa određenim mjerama koje država može da preduzme. Kako je za “Nezavisne novine” kazao ekonomista Saša Stevanović, teško je prognozirati kako će se inflacija kretati u narednom periodu te je naveo da mi imamo uvezenu inflaciju.
“Kada imamo inflaciju u Evropi, onda se to reflektuje i kod nas, jer veći dio tih proizvoda mi uvozimo. Nema nekih mehanizama kojima bi se mogla kontrolisati inflacija”, rekao je Stevanović, dodajući da možemo samo da posvetimo pažnju tome kako da se efekti inflacije i rasta cijena životnih namirnica i nafte umanje kod prosječnog potrošača. Dodao je da inflacija najviše pogađa siromašnije građane, odnosno građane niže kupovne moći.
“Oni najviše troše na hranu i energiju, odnosno na prevoz, i potroše do polovine dohodaka, dok u Evropskoj uniji građani potroše trećinu. Cijena hrane kod nas je u decembru prošle godine u odnosu na decembar 2020. godine porasla za 11 odsto, a u EU je to oko tri odsto”, kazao je Stevanović, dodajući da imamo sreću što nije porasla cijena električne energije za domaćinstva.
Da se smanjenje marži na veliko i malo neće bitno odraziti na konačnu visinu cijena koju plaćaju krajnji potrošači, je potvrdila Ranka Mišić, predsjednica Saveza sindikata RS.
“Možda bi bolje bilo da se postigne dogovor sa domaćim proizvođačima da se vrate cijene na one prije poskupljenja, a da se država pojavi kao neko ko će djelovati prema tim proizvođačima da ne budu na gubitku”, kazala je Mišićeva, dodajući da nešto slično radi Srbija.
“Pitanje robnih rezervi moglo bi se ovdje iskoristiti kao dobra stvar kada su u pitanju ulja i masnoće, ali mi nemamo robne rezerve”, navela je Mišićeva. Dodala je da, iako se mali izbor aktivnosti može preduzeti u BiH da bi se ograničio rast cijena, najbolja mjera je povećanje plata radnicima.
“To je jedini način da održimo potrošnju, jer ako održimo potrošnju, održaćemo privrednu aktivnosti, ako nju održimo, održaćemo i naš BDP”, kazala je Mišićeva, ističući da se kod nas kao nigdje svako dešavanje na svjetskim tržištima zloupotrebljava.
“Poskupljenje repromaterijala i energenata na svjetskom tržištu kod nas se i te kako zloupotrebljava. Tako vam se od cijena hljeba u nekim pekarama zavrti u glavi, a da ne govorim o drugim proizvodima od brašna. Porasle su i cijene ulja, a pritom mi u Brčko distriktu imamo našu proizvodnju ulja”, rekla je Mišićeva.
Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja građana DON Prijedor, navela je da podržavaju svaki razgovor o smanjenju cijena te da očekuju veću kontrolu inspekcijskih organa u narednim danima, da se provjeri da li je realno da se rast cijena na svjetskim tržištima odmah odrazi na proizvode kod nas.
“Imamo svakodnevno uvoz mnogih artikala i vrlo brzo odreagujemo da povećamo cijene, a ne radi se uvijek o proizvodima za koje smo nabavljali sirovine po višoj cijeni. Mislim da će biti dobra prilika da se, kako je najavio Dodik, prekontroliše šta se dešava na tržištu”, rekla je Marićeva. Dodala je da naftu uvozimo, ali nije realno da smo uvezli baš svaku tonu pšenice.
“Ovo povećanje penzija od četiri odsto, uz svu dobru volju Vlade RS, nije rezultiralo velikim efektom, jer to na 400 KM penzije znači 16 KM povećanja”, navela je Marićeva, dodajući da mjere moraju biti zaista drastične.
“Nećemo ni doći do onih zaista socijalno ugroženih i to ne samo onih koji su evidentirani u Centru za socijalni rad, već sada pričamo i o ljudima koji primaju penziju od 400 KM, koji sada spadaju u socijalno ugroženu kategoriju”, kazala je Marićeva.
Cijene pšenice na berzi oko 280 evra
Kako je naveo Zoran Kos, predsjednik Udruženja mlinara RS, trenutno je na berzama smirivanje cijena pšenice, te se cijena vreće bijelog brašna od 25 kilograma u Srpskoj kreće od 24 do 26 KM. “Od onog rekordnog nivoa kada je pšenica bila 300 evra na berzi, vratila se na 280 evra i ona se sada kreće oko 285 evra pa padne na oko 270 evra”, naveo je Kos, dodajući da se ne očekuje dalji rast cijena, osim ako ne dođe do značajnijih poremećaja na svjetskim tržištima. (Nezavisne)
