BEOGRAD – Prošlog mjeseca do rumunske luke Constanca isporučeno je oko 19.000 tona žita, dok je čak 31.000 tona izvezena u Italiju koja i dalje održava poziciju najvećeg uvoznika pšenice iz Srbije, pokazuju podaci udruženja Žitounija.

„Ostale količine izvezene su u Albaniju, Sjevernu Makedoniju i BiH. I 2022, od juna pa do jula ove godine, Italija je bila glavni kupac. To se nastavilo, i nadam se da će tako ostati. Prije dvije godine došlo je do manjeg pada plasmana, ali 2022. na to tržište izvezli smo 200.000 tona žita“, kazao je Zdravko Šajatović direktor  ovog udruženja.

Prvi mjesec tekuće ekonomske godine donosi bolje rezultate i za mlinare koji su izvezli gotovo 16.000 tona brašna što je za oko 20 posto više u odnosu na prošlogodišnji mjesečni prosjek.

Prema riječima Šajatovića mogući razlog rasta izvoza je to što su neke države imale manje prinose, ali i nešto niže cijene na tržištu. Prosječna izvozna cijena brašna bila je u julu nešto više od 280 evra po toni.

“To je bilo dosta jeftino, ali i pšenica je bila jeftina. Mislim da će cijene polako ići nagore i pšenice i brašna. Geopolitički faktori znatno utiču na cijenu žita, što nama kao zemlji izvoznici odgovara”, naveo je Šajatović.

Globalne cijene žitarica povećane su nakon što je Rusija nedavno napala ukrajinsku luku na Dunavu. U napadu su uništene zgrade u luci Izmail, što je zaustavilo brodove koji su se spremali stići kako bi ukrcali ukrajinsko žito unatoč blokadi koju je Rusija uvela sredinom jula. Nakon napada porasle su cijene pšenice, reagirala je i berza u Čikagu za gotovo pet posto uslijed zabrinutosti zbog smanjenja globalnih zaliha zbog izbacivanja sa tržišta Ukrajine, jednog od najvećih svjtskih izvoznika. (Seebiz)