BANJALUKA –  Energetska strategija Republike Srpske mora biti usklađena sa dešavanjima na evropskom energetskom tržištu,  što znači da to mora biti fleksibilniji dokument koji će se prilagođavati trenutnim okolnostima,  jedan je od zaključaka sa panela “Energetski sektor Republike Srpske – potencijal za budućnost” održanog u okviru “Jahorina ekonomskog foruma 2017.”

Kao što smo i najavili, na sajtu SWOT-a počinjemo sa objavom detaljnijih izvještaja sa panela održanih tokom "Jahorina ekonomskog foruma 2017."

Na panelu na kojem su učestvovali: Petar Đokić, ministar industrije, rudarstva i energetike u Vladi RS,  Zoran Ivković, potpredsjednik „EFT Group“,  Blagoje Šupić izvršni direktor EPRS, Dejan Ljuština, član Uprave i partner za konsalting PwC Hrvatska i Cvjetko Žepinić, izvršni direktor „Elektroprenosa BiH“  takođe je zaključeno da se mora ubrzati liberalizacija trzišta električne energije na kojem nastupaju novi odnosi, te da se mora napraviti dobar balans oko gradnje konvencionalnih i alternativnih izvora energije, sa naglaskom na  preispitativanje politike subvencionisanja struje dobijene iz alternativnih izvora.

Đokić je tokom svog izlaganja kazao da je elektroenergetski sistem u Republici Srpskoj stabilan i da iz godine i godinu, u skladu sa strategijom razvoja ovog sektora, bilježi konstantan rast, pri čemu je planirani rast za 2017. godinu oko 6,3 odsto.

On je istakao da je "nosilac ovog sektora holding `Elektroprivreda Republike Srpske`, koji sa svojim proizvodnim preduzećima kvalitetno obezbjeđuje električnu energiju i za domaće tržište i za izvoz".

"Posebnu pažnju poklanjamo planiranom investicionom razvoju i investicionim ciklusima u energetskom sektoru Republike Srpske", rekao je Đokić ističući značaj koncesija za izgradnju više velikih energetskih objekata, od kojih su najveći hidroelektrana (HE) "Dabar", zatim HE "Buk Bijela", vjetroelektrana "Hrgud" i termoelektrana (TE) "Ugljevik tri".

On je precizirao da se u Republici Srpskoj trenutno proizvodi 66 odsto energije iz termoizvora, oko 30 odsto iz hidroizvora i pet odsto su drugi izvori.

"Plan je da do 2030. godine u Republici Srpskoj bude investirano oko 11,5 milijardi KM u energetski sektor, prije svega u izgradnju novih energetskih objekata, koristeći i termo i hidroenergiju", rekao je Đokić.

"Prema našem planu, oko 47 odsto energije trebalo bi da izvozimo na strano tržište, pri čemu ćemo zadržati politiku niskih cijena. Pri tome, mi poštujemo direktive EU za ovu oblast, iako je riječ o strogim zahtjevima, zbog čega se trudimo da maksimalno zaštitimo interese Republike Srpske", naglasio je Đokić.

Govoreći o stanju na  domaćem tržištu električne energije on je naveo da će se male ekonomije, poput naše, morati adekvatno prilagoditi uslovima na globalnom energetskom tržištu. “Mi imamo mnogo prostora da iskoristimo sve potencijale za proizvodnju i distribuciju električne energije, vodeći računa i o zaštiti životne sredine", zaključio je ministar industrije, energetike i rudarstva Republike Srpske.

Blagoje Šupić iz "Elektroprivrede Republike Srpske" govorio je o investicionim projektima ove kompanije, ističući HE "Dabar", projektovane snage od 160 megavata, u koju je do danas investiran 51 milion KM, uključujući i dodatnih 120 miliona KM za izgradnju dovodnog tunela.

Šupić se posebno osvrnuo na problem sa kojima se suočavaju investitori koji žele da grade velike konvencionalne elektrane, napominjući da sadašnje regulative i trenutne cijene struje 35 do 40 evra po megavat času takve da investicije čine potpuno neisplativim.

On je pojasnio da je neisplativa proizvodnja struje ispod 50 do 60 evra po megvat času, dodajući da se mora naći način kako da se namiri razlika od 15 do 20 evra kako bi proizvodnja u novim konvencionalnim elektranama bila isplativa.

S druge strane, kako tvrdi Šupić, investitri u mini HE i druge proizvodne kapacitete zelene energije imaju garantovane cijene kroz “Feed – in  tarifu” tako da je gradnja tih objekata sa rokom otplate od 15 godina isplativa za ulagače, ali se taj trošak subvencionisanja na kraju preliva na krajnje potrošače.

Potpredsjednik EFT grupe Zoran Ivković rekao je da je oko 550 miliona evra uloženo u TE "Stanari", ističući veliku podršku Vlade Republike Srpske u vezi sa realizacijom ovog strateškog projekta koji je zaposlio oko 800 radnika i koji odlično funkcioniše.

Član Uprave i partner za konsalting kompanije "PwC" Hrvatska Dejan LJuština upozorio je na konstantni pad cijene električne energije, kao posljedicu ponude i potražnje na tržištu, ali i izostanka realnog privrednog rasta.

"Dominantan uticaj na formiranje cijene struje ima i korištenje energije vjetra i sunca, odnosno obnovljivih izvora čija je uloga u svim elektroenergetskim sektorima svih ozbiljnih država sve veća", rekao je on.

On je takođe kazao da u Evropi trenutno ne postoji potreba za gradnjom novih energetskih objekata dodajući da je trenutno glavna zarada u oblasti energetike u oblasti prenosa.

Izvršni direktor "Elektroprenosa BiH" Cvjetko Žepinić istakao je da je prenosna mreža u BiH dovoljno razvijena da prihvati proizvedenu električni energiju, i sada i u budućnosti.

"Mreža odlično finkcioniše i unutar BiH, ali i prema zemljama u okruženju", naveo je Žepinić.

On je najavio ulaganje od 700 miliona KM za obnavljanje elektromreže u BiH u narednih 10 godina, kao i izgradnju dvostrukog dalekovoda od Višegrada do granice sa Srbijom. (SWOT)