BANJALUKA – Iako je, prema podacima Spoljnotrgovinske komore BiH, izvoz svile u prvih devet mjeseci ove godine porastao za oko 170 odsto, a uvoz za više od 400 odsto, virus korona je, prema podacima kompanija koje imaju svoju konfekciju od svile, negativno uticao na proizvodnju i prodaju garderobe napravljene od ovog vrijednog materijala.
U Spoljnotrgovinskoj komori BiH naveli su da je u BiH u prvih devet mjeseci ove godine uvezena svila u vrijednosti od 1.269.661 KM, dok je u istom periodu izvezeno 45.275 KM ovog vrijednog materijala.
Dodali su da je u istom periodu prošle godine izvezeno 16.633 KM svile, a uvezeno 222.286 KM istog materijala.
Ovaj vrijedni materijal najčešće se iz BiH izvozi u Švajcarsku, Srbiju, Njemačku i Hrvatsku.
Aleksandra Mihajlović Bijelić, sekretar Udruženja tekstila, kože i obuće pri Privrednoj komori RS, u razgovoru za “Nezavisne” rekla je da povećanje uvoza svile u RS ne znači nužno da je do povećanja došlo i u proizvodnom procesu, jer se materijal od svile može prodavati kao gotov proizvod.
“Svila je malo sofisticiraniji i zahtjevniji materijal i zbog toga je njegov udjel u našim kompanijama manji u odnosu na druge materijale”, rekla je Mihajlović Bijelićeva.
Bosiljka Dejanović, većinska vlasnica kompanije “Sana Linea”, u razgovoru za “Nezavisne” rekla je da garderobu od svile ova kompanija pravi od kada je počela sa svojom vlastitom kolekcijom te da su ove godine, zbog epidemije virusa korona, osjetili pad prihoda od 50 odsto.
“Kompletna prodaja je pala kada su u pitanju svi naši proizvodi, a posebno svila. Program od svile je dosta skup proizvod, jer je tkanina skupa, a skupo je i dorađivanje i šivenje”, kazala je Dejanovićeva.
Dodala je da repromaterijal nabavljaju iz Italije, a svoje proizvode od svile izvoze na teritoriju zemalja bivše Jugoslavije.
“Zbog pandemije virusa korona jesenju kolekciju nismo uopšte izvezli”, navela je Dejanovićeva.
Dodala je da garderobu od svile šiju i za njemačke kompanije, da virus korona to nije omeo te da i dalje sarađuju sa njemačkim firmama.
Navela je da je svila stalno prisutna u proizvodnji bluza, haljina i kostima ove kompanije te da na šivenju ovih proizvoda radi tek oko 20 radnika koji imaju umijeće za rad sa tako delikatnim materijalom koji je osjetljiv.
Svila se oduvijek karakteriše kao vrijedan materijal, a njena nabavna cijena je i do četiri puta viša od cijene drugih tekstilnih materijala, što, dakako, utiče i na finalnu cijenu proizvoda.
“Trudimo se da koliko-toliko cijene proizvoda prilagodimo tržištu. Razlike u cijeni šivenja ne računamo toliko koliko bismo stvarno mogli. Iako je u posljednje tri godine kupovna moć građana vidno opala, trudimo se da ne prekinemo sa pravljenjem proizvoda od prirodne svile”, kazala je Dejanovićeva.
U Privrednoj komori FBiH naveli su da je evidentan negativan uticaj pandemije kovida-19, koji se manifestovao na smanjen broj zaposlenih, proizvodnju te trgovinsku razmjenu ovog sektora.
Dodali su da je ukupna zaposlenost u tekstilnoj industriji ove godine manja za oko 2.300 osoba.
“Ukupna industrijska proizvodnja u aprilu 2020. manja je za 19 odsto u odnosu na april 2019. Uticaj kovida-19 unutar prerađivačke industrije u tom periodu izazvao je pad od oko 40 odsto u sektoru tekstila”, kazali su u Privrednoj komori FBiH. (Nezavisne)
