BANJALUKA, DERVENTA – Proizvođači obuće u Bosni i Hercegovini koji su orijentisani na izvoz zbog posljedica pandemije virusa korona nalaze se u izuzetno teškoj situaciji, a prihodi bi ove godine mogli da budu manji i do 40 odsto u odnosu na ranije godine, ističu privrednici.

Radovan Pazurević, direktor Fabrike obuće “Sanino” iz Dervente, koja većinu proizvoda izvozi na zapadnoevropsko tržište, kazao je za “Nezavisne” da imaju veliki probleme zbog masovnog storniranja ugovora.

“Veoma često me inostrani partneri obavijeste da je njima ugovor sa nekom firmom storniran te zbog toga ne mogu da angažuju naše kapacitete i onda dolazi do otkazivanja ugovora i narudžbi”, ističe Pazurević i dodaje da privrednici iz ove oblasti strahuju od toga šta ih ove jeseni čeka.

“Budući da su u avgustu godišnji odmori te da nema radne aktivnosti i stvaranja vrijednosti, nećemo moći ništa fakturisati, a ako nema fakture, nema ni realizacije, ni naplate. Samim tim biće nam u septembru i oktobru teško isplaćivati plate radnicima”, kazao je Pazurević.

Prema njegovim riječima, iako je ova firma prošlu godinu završila sa pozitivnim poslovanjem od 3,6 miliona KM, ove godine se ne mogu nadati uspješnom rezultatu, jer kako ističe Pazurević, ukupan prihod biće smanjen i do 40 odsto.

“Zbog otkazivanja narudžbi, pada izvoza i smanjenog obima proizvodnje, naša firma je morala otpustiti dio radnika. Za 35 radnika koji su radili na određeno vrijeme morali smo napisati rješenja o prestanku radnog odnosa”, kaže Pazurević.

Dodao je da se stanje stabilizovalo barem što se tiče nabavke repromaterijala, iako je u početku to bio strahoviti problem, jer obućarska industrija najviše ključnog materijala kao što su koža i đonovi uvozi iz Italije.

Da je pandemija izazvana virusom korona za obućare elementarna nepogoda, smatra i Marinko Umičević, tehnički direktor Tvornice obuće “Bema” iz Banjaluke.

“Već dvije godine nema snijega u Evropi, tako da je više od 100 miliona pari cipela ostalo neprodato. A zbog mjera zatvaranja, tek sredinom aprila ove godine počele su da rade prodavnice. Zbog svega toga smanjene su narudžbe. Tako u oktobru nećemo raditi kompletan mjesec u pogonu u Mrkonjić Gradu i 20 odsto u pogonu u Banjaluci. To je oko 500 radnika”, kazao je Umičević za “Nezavisne”.

Dodao je da korona udara repom, jer nema novih narudžbi, te niko ne smije da rizikuje da ulaže u novu proizvodnju, a zatvaraju se prodavnice.

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, izvoz obuće iz BiH u prvih sedam mjeseci ove godine manji je za više od pola miliona KM nego lani u istom periodu.

“U prvih sedam mjeseci prošle godine BiH je izvezla robu u vrijednosti 18.441.832,97 KM, dok je za sedam mjeseci ove godine izvezena roba u vrijednosti 17.927.457,49 KM”, kazali su iz UIO BIH

Igor Gavran, ekonomski analitičar, rekao je za “Nezavisne” da je industrija obuće BiH dugo bila u ekspanziji zahvaljujući vrhunskom kvalitetu i sposobnosti da ispuni standarde i najprestižnijih brendova, za kojima je širom svijeta tražnja bila kontinuirano rastuća.

“Međutim, ovogodišnja kriza uzrokovana pandemijom prekinula je ovaj pozitivan trend i dovela u pitanje opstanak velikog broja proizvođača obuće u BiH”, kazao je Gvaran.

Dodao je da su se početni problemi odnosili na poremećaje u nabavci repromaterijala i transportu robe, potom na dugotrajan prestanak poslovanja i domaćih proizvođača i njihovih stranih partnera.

“Trenutno najveći problem predstavlja pad tražnje i posljedično umanjivanje ili otkazivanje narudžbi. Jasno je da je dugotrajna izolacija i ograničenje kretanja velikog broja potencijalnih kupaca na našim ključnim izvoznim tržištima umanjio i realnu potrebu i očekivanu tražnju za novom obućom, a ekonomska kriza koja prati pandemiju umanjila je i raspoloživi dohodak velikog broja ljudi i ograničila njihovu mogućnost da kupuje novu obuću, pogotovo onu visokokvalitetnu, kakva se proizvodi u BiH”, pojasnio je Gavran.

Dodaje da je teško očekivati brzi oporavak tražnje i izvjesno je da će se ovi problemi nastaviti.

“Najavljene mjere podrške ekonomijama na našim izvoznim tržištima, prije svega u Evropskoj uniji, trebalo bi postepeno da dovedu i do oporavka i tada bi se mogle ponovo očekivati veće i nove narudžbe i za bh. proizvođače. Međutim, oni ne mogu čekati toliko dugo i održavati isti nivo zaposlenosti bez pomoći za prevladavanje krize. Mislim da domaće vlasti moraju pomoći održavanju zaposlenosti u ovakvim kompanijama, jer je njihov potencijal dokazan i neupitan i moraju na neki način prevladati period smanjene tražnje koji je sada aktuelan”, zaključio je Gavran. (Nezavisne)