BIJELJINA – Arktičke hladnoće zahvataju Evropu, posebno sjever, pa bi nedostatak gasa mogao dovesti do novih restrikcija u raznim oblastima života, navodi američka agencija “Blumberg”.

Nakon blage jeseni, pravi izazovi počinju tek sada, s obzirom na to da će početi veća potražnja za grijanjem. Tu je i problem slabijeg snabdijevanja iz vjetroparkova Velike Britanije, Njemačke i Skandinavije zbog nedostatka vjetra.

Sve će to, skupa sa problemima oko atomskih centrala u Francuskoj i Švedskoj, testirati energetske zalihe u Evropi.

Iako njemačka vlada očekuje da će imati dovoljno energije tokom hladnijih mjeseci, državni mrežni regulator pozvao je domaćinstva i firme na smanjenja grijanja kako bi se uštedilo gorivo.

“Vrlo vjerovatno će doći do povećanja potražnje za grijanjem kako bi se ljudi zaštitili u hladnijim uslovima, koji će se zadržati većim dijelom ovog mjeseca”, naveo je meteorolog Aleksandra Šered.

U zoni Sredozemlja biće toplije, a sjeverna Evropa biće izložena ledenom vremenu. Živa je pala do minus 23 stepena Celzijusovaa na sjeveru Skandinavije.

Drugi meteorolozi vide veliku vjerovatnoću snježnih padavina u sjevernoj i istočnoj Škotskoj, a britanska Meteorološka kancelarija izdala je upozorenje na snijeg i led u jugoistočnoj Engleskoj i Londonu.

“Sve ukazuje na to da će ledeno vrijeme potrajati najmanje sljedećih deset dana”, rekao je meteorolog u švedskoj državnoj prognostičkoj službi Matijas Lind.

U Švedskoj je sve teža kriza sa električnom energijom zbog prekida rada najvećeg nuklearnog reaktora u zemlji, što povećava stvarni rizik od prekida veze. To znači da će se Švedska oslanjati na uvoz električne energije iz Norveške, Njemačke i Poljske da bi osigurala dovoljno energije, navodi “Blumberg”.