SARAJEVO – Rat u Ukrajini uzdrmao je evropsku ekonomiju, te postavio nove izazove za Bosnu i Hercegovinu koja se upravo oporavila od krize izazvane pandemijom COVID-19. Na perspektivu ekonomske aktivnosti dodatno utiču unutarnje napetosti i nedostatak konsenzusa po pitanju reformi koje bi pomogle jačanju integracije ekonomije kako unutar zemlje tako i sa međunarodnim tržištima, navodi se u zaključnoj izjavi misije MMF-a.

Navode da je neposredni ekonomski uticaj rata veliki porast cijena hrane i goriva, koji već ima teške posljedice na mnoga domaćinstva i preduzeća i koji će trajati određeno vrijeme.

“Pravilan odgovor je značajno povećanje javne podrške za najugroženije kategorije, uz izbjegavanje smanjenja poreza ili akciza što bi bilo skupo i loše usmjereno. Ovo je takođe pravo vrijeme da se dodatno ojača okvir finansijske stabilnosti, jer je nedavni događaj sa Sberbankom naglasio potrebu za popunjavanjem praznina”, dodaje se u izjavi.

Hitni prioritet je, kako piše, uspostava jedinstvenog fonda za restrukturiranje banaka kako bi se olakšalo restrukturiranje banaka i osiguranje likvidnosti u vanrednim slučajevima. Valutni odbor i dalje je uporište stabilnosti u inače neizvjesnom okruženju.

“U smislu budućnosti, strukturalne reforme od presudnog su značaja za unapređenje poslovnog okruženja, stimuliranje zapošljavanja u privatnom sektoru i borbu protiv korupcije. Aktivnosti na ovim reformama trebaju se ponovo započeti što je prije moguće”, dodaje MMF i ističu:

Ekonomija Bosne i Hercegovine oporavlja se od efekata pandemije. Prema procjenama, rast je pospješen i dostigao je vrijednost od 5,8 posto u 2021. godini, potaknut snažnom vanjskom potražnjom, snažnom domaćom  potrošnjom i oživljavanjem turizma.

Prema mišljenju MMF-a snažna ekonomska aktivnost ujedno je i odraz mjera koje su vlade preduzele u pogledu COVID-19 i njihove odluke da ne uvode mjere zatvaranja tokom talas pandemije izazvanih sojevima Delta i Omicron usprkos porastu broja zaraženih zbog oklijevanja stanovništva u pogledu vakcinacije.

“Perspektiva je veoma neizvjesna s obzirom na rat u Ukrajini koji je u toku, te na unutarnje političke napetosti. Prvi efekti rata osjetili su se u finansijskom sektoru te u gubitku povjerenja, kao i u pogledu troškova domaćinstava na hranu i prevoz. Iako su direktne ekonomske veze sa Rusijom i Ukrajinom ograničene, ekonomija BiH osjetljiva je na rastuće cijene roba, usporeniji ekonomski rast u Evropi i strožije finansijske uslove kao rezultat ovog rata. Na domaćem planu, političke napetosti, uključujući i u pogledu uloge institucija na državnom nivou, paralizirale su reforme i negativno uticale na raspoloženje investitora”, smatra MMF.

Očekuju da će rast ove godine oslabiti do nivoa od 2,5 posto, dok će se prosječna godišnja inflacija prema očekivanjima povećati na 6,5 posto.

Ipak, njihove prognoze podložne su velikoj neizvjesnosti. Kašnjenja u formiranju vlasti poslije opšti izbora u oktobrumogla bi dodatno potkopati ekonomske izglede, dok potencijalna pojava novih sojeva COVID-19 predstavlja još jedan rizik.

Prihodi koje je prikupila Uprava za indirektno oporezivanje dostigli su rekordno visok nivo, podstaknuti snažnom privatnom potrošnjom i višim cijenama, dodaje MMF i navodi da bi fiskalna politika trebala  ublažiti uticaj visokih cijena hrane i goriva na najugroženije i očuvati rezerve s obzirom na neizvjesnu situaciju.

“Fiskalna politika trebala bi ublažiti uticaj visokih cijena hrane i goriva na najugroženije i očuvati rezerve s obzirom na neizvjesnu situaciju. Usporavanje ekonomije dovešće do manjeg rasta prihoda i većeg fiskalnog deficita. Nikako ne preporučujemo uvođenje diferenciranih stopa PDV-a kako bi se odgovorilo na inflaciju”, dodaje MMF. (Swot)