VAŠINGTON – Međunarodni monetarni fond smatra da aktuelni visok rast cijena energije neće izazvati naftnu krizu, kakva je pogodila svijet 1970-ih, i da će se početkom sljedeće godine te cijene povući sa sadašnjih rekordnih nivoa.
Mada će ciiene energije biti povišene tokom narednih nekoliko mjeseci, očekujemo njihovo povlačenje do kraja prvog kvartala iduće godine i tokom drugog tromjesečja, izjavila je glavna ekonomistkinja MMF-a Gita Gopinat na marginama godišnjeg zasedanja Fonda i Svjetske banke, prenose svjetski mediji.
Dodala je da će se, kada prođu zimski mjeseci, situacija poboljšati.
Nakon prošlogodišnjeg kolapsa cijena energenata, uzrokovanog mjerama lokdauna s ciljem suzbijanja pandemije kovid-19, ukidanje tih mjera i ponovno otvaranje ekonomija dovelo je do naglog oporavka globalne privredne aktivnosti i rasta potražnje za energijom i iscrpljivanja zaliha, posebno rezervi gasa u Evropi, objasnila je ona.
Ponuda robe, međutim, nije mogla da se oporavi tako brzim tempom kao tražnja, djelimično i zbog širenja novog, delta soja kovida-19, koji je uticao na sporo vraćanje zaposlenih na radna mjesta i ponovne prekide u lancima snabdijevanja.
Nedostatak radne snage je, prema rečima Gopinat, vršio pritisak na cijene robe u zemljama poput Nemačke, SAD i Japana.
“U teškoj smo situaciji u kojoj vidimo oštar rast cijena”, a ključno pitanje je da li će to potrajati, rekla je ona, ocjenjujući da će vremenske prilike biti ključni faktor, jer bi vrlo jaka zima mogla da dovede do restrikcija struje širih razmjera “što bi imalo mnogo veće posljedice na svijet”.
Po njenom mišljenju, najgori scenario bi bio da u uslovima eventualno izuzetno oštre zime na sjevernoj hemisferi, što bi pojačalo potražnju za energijom, izostane adekvatan odgovor proizvođača, uključujući naftnu alijansu OPEK+, da povećaju proizvodnje, što bi moglo da utiče na ukupnu inflaciju.
Cijene nafte su skočile u posljednjih nekoliko nedjelja na višegodišnje maksimume, pri čemu je Brent dostigao 85 dolara za barel, a američka WTI nafta prekoračila nivo od 80 dolara. Rast cijena energije podgrijava strahovanja od daljeg uspona inflacije, što bi moglo da sputa globalni ekonomski oporavak. (Tanjug)
