VAŠINGTON – Globalni javni dug nastaviće rasti i ove godine zbog pandemije kovida 19, ali veća potrošnja na ubrzanu vakcinaciju najbrže će stvoriti uslove za oporavak državnih finansija, poručio je u srijedu Međunarodni monetarni fond (MMF).
Uspiju li vlade ubrzanim programima vakcinacije prije obuzdati virus, razvijene bi zemlje do 2025. godine mogle prikupiti dodatnih više od 1.000 milijardi dolara poreznih prihoda, pokazao je MMF-ov Fiskalni monitor.
U tom bi slučaju svjetska privreda do 2025. mogla porasti za 9.000 milijardi dolara, podstaknuta otvaranjem kompanija i pojačanim zapošljavanjem.
“Vakcinacija bi time više nego pokrila svoje troškove i osigurala odličan povrat javnih ulaganja u snažno ubrzanje proizvodnje i distribucije vakcina širom svijeta”, ističe MMF u izvještaju.
MMF i Svjetska banka u više su navrata na ovosedmičnom proljećnom zasjedanju pozvale zemlje-članice i da pojačaju podršku privredu i ranjivim građanima i kompanijama dok ne bude sigurno da je pandemija pod kontrolom.
Po MMF-ovoj su procjeni vlade od početka pandemije do 17. marta ove godine potrošile oko 16.000 milijardi dolara na fiskalnu podršku preduzećima u korona krizi.
Iznos uključuje 10.000 milijardi dolara veće državne potrošnje i prihoda kojih su se vlade odrekle i 6.000 milijardi državnih kredita, garancija i kapitalnih injekcija preduzećima.
Skok duga i deficita
Fiskalna podrška spriječila je još dublji pad privrede i veći gubitak radnih mjesta, ali je rezultirala skokom javnog duga i budžetskog deficita na nivoe kakvi do sada nisu viđeni, ističe MMF.
U grupi razvijenih zemalja pbudžetski je deficit iskazan udjelom u BDP-u u 2020. iznosio u prosjeku 11,7 posto i učetverostručen je u odnosu na 2019. godinu. Ove bi godine trebao kliznuti na 10,4 posto.
U privredamau nastajanju prosječni je budžetski deficit prošle godine iznosio 9,8 posto, a ove bi godine trebao kliznuti na 7,7 posto.
U zemljama s niskim prihodima iznosio je prošle godine 5,5 posto, a ove bi se godine trebao smanjiti na 4,9 posto.
U većini zemalja budžetski deficit smanjiće se ove godine zbog isteka ili ukidanja pandemijskih podrški, smanjenja broja nezaposlenih i oporavka prihoda kompanija nakon otvaranja, tumači MMF.
Prosječni globalni javni dug dostigao je u 2020. godini 97 posto svjetskog BDP-a a ove bi se godine trebao gotovo izjednačiti s vrijednošću svjetske privrede.
U grupi razvijenih privreda bio je u 2020. za petinu veći od BDP-a, a ove bi godine trebao dodatno porasti, na 122,5 posto, procjenjuje MMF.
Virus razotkrio nejednakost
Međunarodni zajmodavac poručio je vladama da osiguraju dodatnu ciljanu podršku ranjivim domaćinstvima, uključujući manjine, žene i radnike s niskim primanjima u neformalnim sektorima.
Dodatna je podrška potrebna i malim preduzećima, ističu.
Pojedine visoko zadužene razvijene zemlje možda će ipak morati početi obnavljati zaštitne fiskalne mehanizme kako bi se pripremile za buduće šokove, napomnju.
Sugerišu im višegodišnje okvire za povećanje prihoda i racionalizaciju potrošnje, koja bi trebala biti prioritetno usmjerena na borbu protiv klimatskih promjena i na smanjenje ekonomske nejednakosti.
Rješenje bi moglo biti i progresivno oporezivanje dohodaka, porezi na nasljedstvo i imovinu i na “prekomjernu” zaradu kompanija kako bi se smanjila nejednakost koju je razotkrila pandemija kovida 19, ističe MMF. (Seebiz)
