MOSKVA – Sjedinjene Države bi, ako je suditi prema najavama iz Bijele kuće, ubrzo mogle da uvedu nove sankcije Rusiji zbog, kako kažu, podrške sirijskom predsjedniku Bašaru al Asadu, što bi iznova moglo da poljulja stanje ruske privrede.

Međutim, i zvanična Moskva najavljuje kontrasankcije prema Vašingtonu, pa tako ruski zakonodavci pripremaju listu američkih proizvoda čiji bi uvoz mogao da bude zabranjen, a među kojima se pominju poljoprivredni i prehrambeni proizvodi, alkohol i cigarete, farmaceutski proizvodi, tehnološka oprema i softver.

Takođe je najavljena mjera kojom bi se ograničio ruski izvoz proizvoda i opreme izrađene od metala rijetke zemlje, što bi moglo da podrazumijeva i zabranu isporuka titanijuma vodećem američkom izvozniku – Boingu.

Analitičari su saglasni u procjeni da će američke sankcije pogoditi rusku privredu, koja se još oporavlja od prethodnih kaznenih ekonomskih mjera Zapada uvedenih poslije pripajanja Krima Ruskoj Federaciji 2014. godine, ali uz izvjesne razlike.

Dok neki investitori, pozivajući se na rastuće cijene nafte, promovišu kupovinu aktiva najvećeg svjetskog proizvođača energenata, drugi upozoravaju da pogoršanje odnosa između Rusije i Zapada stvara prekomjernu neizvjesnost u pogledu dometa američkih sankcija, primećuju svetski mediji.

“Ruska finansijska tržišta će ostati ekstremno nervozna i volatilna – sa kratkoročnim fokusom na obim i retoriku novih američkih sankcija”, ocenjuju analitičari iz ruskog ogranka Sosijete Ženeral banke.

Britanska agencija Rojters, u svom komentaru, ocjenjuje da je dobra vijest što je ruska ekonomija sada u boljem stanju nego 2014. godine, kada je poslednji put bila podvrgnuta udaru sankcija.

Inflacija je niska, državni dug je ispod 20 odsto BDP-a, a više cijene nafte, u kombinaciji sa opreznom budžetskom politikom, doprinijele su tome da se devizne rezerve Rusije uvećaju za 14,5 milijardi dolara prošle godine.

Loša vest je, međutim, ta što će nove sankcije otežati ruskim kompanijama da se zadužuju ili čak trguju sa pojedincima iz SAD, što će vjerovatno prouzrokovati rast odliva kapitala.

Rusija bi se, međutim, mogla poslužiti jednim starim manevrom, u sklopu kojeg bi sopstvene banke iskoristila kao “pojas za spasavanje”, ocjenjuje britanska agencija.

Naime, ruski ministar finansija Anton Siluanov je 11. aprila izjavio da bi domaća Promsvjazbanka mogla dodijeliti hitna sredstva Rusalu, čije su akcije nokautirane otkako je Vašington 6. aprila objavio “crnu listu” na kojoj se nalazi sedam ruskih tajkuna i 12 kompanija.

Istovremeno, guvener centralne banke Rusije Elvira Nabiulina poručuje da će ruska ekonomija osjetiti posljedice sankcija koje su SAD uvele protiv ruskih zvaničnika i biznismena, jer Rusija ima otvorenu ekonomiju sa velikom izloženošću globalnim tržištima.

Ipak, dodala je da će ruska centralna banka biti u stanju, ako bude bilo potrebe, da ublaži efekte sankcija po inflaciju.

Američka bonitetna agencija Fič procjenjuje da će sankcije imati ozbiljan uticaj po ruske kompanije na “crnoj listi” i da će ograničiti potencijalni ekonomski rast Rusije.

“Sankcije će vjerovatno imati značajan uticaj na određene kompanije, jer neće biti u mogućnosti da obavljaju transakcije u američkim dolarima – standardnoj valuti koja se koristi u trgovanju robom i glavnoj valuti u transakcijama u međunarodnoj trgovini”, saopštio je Fič.

Sankcije su, kako navode svjetski mediji, uzrokovale nervozu u ruskoj ekonomiji i na finansijskim tržištima, izazvavši rasprodaju akcija kompanija pod sankcijama – Rusala, En +Grupe, GAZ grupe i Polyus-a, i obarajući vrijednost rublje.

Američko Ministarstvo finansija je 6. aprila stavilo na “cru listu” sedam ruskih oligarha i 12 kompanija koje su u njihovom vlasništvu ili pod njihovom kontrolom, navodeći da oni profitiraju od uključenosti ruske države u “destruktivne aktivnosti” širom svijeta.

Sedam oligarha je, od uvođenja sankcija, pretrpilo gubitak od čak 16 milijardi dolara, izvjestili su mediji. (Agencijej)