I sam referendum o Brexitu je već ostavio traga. Ako sada još uslijedi "tvrdi" Brexit, tržišta bi mogle potresti žestoke turbulencije ili bi čak moglo doći do prijekida gospodarskih odnosa između EU-a i Velike Britanije.
Postalo je ozbiljno: britanska vlada ove srijede u Briselu podnosi službeni zahtjev za izlazak Velike Britanije iz Evropske unije. Njemački savez industrijskih i trgovinskih komora (DIHK) zbog Breksita računa s jasnim pogoršanjem ekonomskih odnosa prema Velikoj Britaniji. "Brexit će poslovima njemačkih preduzeća s Ujedinjenim Kraljevstvom znatno štetiti", kazao je predsjednik DIHK-a Eric Schweitzer u izjavi za list "Frankfurter Allgemeine Zeitung" (FAZ). On je dodao kako se već u narednim mjesecima može računati sa smanjenjem obima trgovine i investicija.
40 odsto njemačkih preduzeća koja posluju u Ujedinjenom Kraljevstvu očekuju, kako je pokazala jedna DIHK-ova anketa, narednih mjeseci pogoršanje poslovanja – iako je stanje dosad još označeno kao "iole solidno". Devet posto tih preduzeća planiraju povlačenje investicija iz Velike Britanije i premještanje istih uglavnom u Njemačku, ali i u druge zemlje u i izvan Evropske unije.
Obuhvatan pregovarački katalog
S obzirom na predstojeće pregovore o izlasku Velike Britanije iz Evropske unije je Schweitzer u FAZ-u upozorio od toga da se "napravi previše ustupaka" kako se ne bi ugrozilo EU tržište u cjelini. Istovremeno bi, međutim, "prepreke u trgovinskom prometu i dodatna birokratija trebale po mogućnosti biti niski."
Razumljiva želja. Jer u slučaju neuspjeha pregovora prijeti izlazak bez ikakvog dodatnog pitanja – takozvani "tvrdi" Brexit. U takvom jednom slučaju Njemačko ministarstvo financija strahuje da bi moglo doći do turbulencija na financijskim tržištima. Ukoliko se Europska unija i Velika Britanija ne slože pravovremeno oko sporazuma za izlazak iz EU-a, mogla bi biti "ugrožena stabilnost financijskih tržišta", navodi list "Handelsblatt" pozivajući se na analizu ministarstva financija o "specifičnim problemima" britanskog istupa iz EU-a.
Velika Britanija se odlučila na "razvod" od Europske unije, a to će, izgleda, biti skupo
Na 34 stranice su službenici njemačkog ministarstva finansija saželi finansijska pitanja koja Evropska unija i Velika Britanija moraju razjasniti i što će se dogoditi ukoliko se ne dođe do dogovora. Pritom vrijeme teče, jer odgovarajući paragraf EU ugovora konkretno regulira da pregovori o sporazumnom raskidu smiju trajati samo dvije godine. To je malo vremena ukoliko se pogleda koja se problematična područja sve treba razjasniti.
Tačka sporenja – finansijski sektor
Prema računici Evropske unije bi London u slučaju izlaska morao platiti oko 60 milijardi evra duga. Ta svota proizlazi, između ostalog, iz obećanja na koje su se Britanci obvezali a koje se tiču aktuelnog bud\eta EU, kao i iz penyionih obveza za radnike EU.
U samom vrhu spiska s najvažnijim tačkama sporenja u pregovorima se za London zasigurno nalazi budućnost finansijske branše koja čini udio od dvanaest posto u čitavoj britanskoj privredi. Britanska vlada skoro sasvim usput mora još riješiti i veliki zadatak novog regulisanja gotovo svakog aspekta privrednog i svakodnevnog života. Prema navodima "Handelsblatta", Odjel za istraživanja britanskog Donjeg doma polazi od toga da se i do 19.000 propisa i uredbi Evropske unije mora importovatii u britanski zakonik – i to paralelno s pregovorima s EU-om.
Mogući produžetak roka
Te pregovore je zaduženi EU pregovarač Mi[el Barnier terminisao na 18 mjeseci. Ostatak vremena do izlaska 29. marta 2019. će biti potreban, kaže on, da bi se novi sporazum ratifikovali..
Vrijednost britanske funte je opala nakon referenduma
No, postoji još jedna kvaka: produženje roka je u svakom trenutku moguće ako "Savjet Evropske unije u saglasnosti sa članicom koju se to tiče odluči da produži taj rok", navodi se u članku 50 EU ugovora. Teoretski bi pregovori, dakle, mogli trajati čitavu vječnost.
Iz ekonomskog gledišta to zasigurno nije poželjno, jer su i dosadašnje najave o predstojećem Brexitu već ostavile traga u bilansu izvoza njemačkih preduzeća. Prema navodima Instituta njemačkog privrede (IW), pogotovo teško je u drugoj polovini bila pogođena farmaceutska branša gdje je zabilježen pad izvoza u Veliku Britaniju za oko 19 odsto, ali i automobilska branša (minus 14 odsto) te hemijska branša (minus jedanaest posto). Ukupno su se izvozi "Made in Germany" u Veliku Britaniju umanjili za 7,2 odsto u odnosu na isto razdoblje godinu ranije. Vrijednost britanske funte je, naime, nakon referenduma znatno opala, što služi kao moguće objašnjenje. Time su izvozi s prostora eurozone poskupjeli, što je prigušilo potražnju. (DW)
