Evrozoni prijete manji ekonomski rizici nego američkoj privredi, Rusija iskazuje bolje pokazatelje ekonomskog opravka od Kine, a najveći izazovi predstoje zemljama Bliskog Istoka, naročito nakon produbljivanja krize oko situacije u Kataru. Kada se globalna privreda, umjesto geografski, razloži po djelatnostima, najveći uspjeh bilježe automobilska i poljoprivredno-prehrambena industrija, navodi se u najnovijem kvartalnom izvještaju kompanije za osiguranje potraživanja Coface.

Skoro svake godine globalna ekonomija se suoči sa nekim velikim izazovom koji bi mogao biti okidač za novu krizu. Banka za međunarodna poravnanja, poznata i kao krovna banka za državne centralne banke, ocjenjuje da su trenutno najrizičniji faktori aktuelni politički događaji, prebrza ili prespora odluka o ograničavanju fiskalnih podsticaja, pad potrošnje i investicija i porast protekcionizma. Strah od potonjeg podgrijava ne pretjerano sofisticirana retorika američkog predsjednika Donalda Trampa, koji uporno prijeti visokim porezima za uvoz robe u SAD. Tramp, međutim, nema podršku za ostvarivanje svih radikalnih ideja za koje se zalaže, a analitičari ocjenjuju da su trenutno u igri veće prijetnje po globalnu stabilnost od konfliktnog ponašanja prvog čovjeka Bijele kuće.

Na to upozorava i Grupa Coface, svjetski lider u osiguranju potraživanja, u svojim redovnim izvještajima o rizicima koji prijete nacionalnim ekonomijama širom planete. Na osnovu analize sprovedene u 160 zemalja, u najnovijem izvještaju koji je objavljen u drugom kvartalu ove godine ocjenjuje se da je u periodu od 2014. do 2015. godine, pogoršanje bilo najuočljivije u zemljama Bliskog Istoka i Afrike usljed povećanja političkih tenzija i pada cijena nafte i gasa.

Stoga je Coface u ovom kvartalu umanjio ocjene za nekoliko zemalja u pomenutim regionima. Među njima je i Katar, sa aktuelnom ocjenom rizika od još uvjek prihvatljivih A4, koja bi, međutim, mogla da se pogorša, posebno nakon nedavnih mjera koje su protiv njega preduzele druge zemlje Zaliva. Da podsjetimo, Saudijska Arabija, Egipat, Bahrein i Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE) optužili su Katar da podržava teroriste i 5. juna prekinuli diplomatske i ekonomske odnose sa tom zemljom. Nedavno su ovoj državi poslale listu zahtjeva, koju je Katar odbio. Ako se kriza produbi, to će negativno uticati na ekonomsku situaciju u ovoj zemlji ali i na pad njene spoljnotrgovinske saradnje sa drugima, a vjerovatno i na depozite i profite nerezidenata u Kataru.

Konfliktni stavovi novoizabranog američkog predsjednika Donalda Trampa i posljedice koje iz njih mogu proisteći po američku ekonomiju (A2), zajedno sa nejasnoćama oko paketa fiskalnih stimulansa znaci su za oprez, ističe se u izvještaju ove finansijske kuće. Uprkos rastu BDP-a u prvom kvartalu sa 0,7 odsto, na 1,2 odsto i činjenici da je nezaposlenost na najnižem nivou u proteklih skoro šesnaest godina, potrošnja domaćinstava nastavlja da slabi. Dodatni rizik za SAD predstavlja velika vjerovatnoća da će kreditni rast usporiti, kao rezultat očekivanog rasta kamatnih stopa.

Evrozona je, s druge strane, u uzlaznoj putanji, uživa veoma povoljne uslove finansiranja, podršku investicija za rast i oživljavanje korporativnog povjerenja. Nesolventost je smanjena u skoro svim zemljama, osim u Velikoj Britaniji (koju je oslabilo usporavanje potrošnje) i u Belgiji (četvrti najveći trgovinski partner eurozone). Coface očekuje da će se u ove dvije zemlje nesolventnost povećati za devet i pet odsto u 2017. godini.

Što se tiče nekada problematičnih a sada ekonomija u oporavku, španskoj je zbog dinamičnog privrednog i rasta spoljne trgovine povećana ocena na A2. Coface očekuje da bi u ovoj zemlji u 2017. privreda mogla rasti brže nego što je najavljivano, odnosno 2,9 odsto.

I njenom susjedu Portugalu podignuta je ocjena na A3, jer je Evropska komisija odlučila da okonča disciplinski postupak koji je povela protiv pomenute države zbog prekomernog budžetskog deficita.

Hrvatska i Srbija nose ocjenu značajnog rizika, a Bosna, Crna Gora, Makedonija, Albanija i Grčka su okarakterisane kao visokorizične. Slovenija, s druge strane, ima prihvatljiv nivo ekonomskih problema s kojima će se suočiti u budućnosti.

Ekonomski učinak je veoma raznovrstan u zemljama u privrednom usponu, uključujući Rusiju, Kinu i Indiju. Naime, u Rusiji je došlo do blagog oporavka, a procjena zemlje se poboljšala na ocjenu B. Investicije i industrijska proizvodnja rastu, a maloprodaja više ne opada, zbog kontrolisanog nivoa inflacije. Prodaja u automobilskoj industriji je porasla u 2017. godini. Prednosti oporavka i aktivnosti u Rusiji pokazale su se posebno korisnim za Uzbekistan, gdje su poboljšanju ekonomske situacije doprinijeli i finansijska podrška Svjetske banke i EBRD-a, kao i ublažavanje političke nesigurnosti. (Bankar)