SARAJEVO – Pad privatne potrošnje i povećanje trgovinskog deficita usporiće ekonomski rast BiH pa će, prema najnovijim prognozama Svjetske banke, BDP ove godine iznositi 2,5 odsto, a nije isključena ni revizija procjena.

Predstavljajući 23. redovni ekonomski izvještaj za Balkan viši ekonomista Svjetske banke Sandra Hlivnjak rekla je juče u Sarajevu da je krajem 2022. usporen ekonomski rast u BiH te da je taj trend nastavljen i početkom ove godine.

– Usporeno je kreiranje radnih mjesta, s obzirom na to da nezaposlenost mladih iznosi “visokih” 28,5 odsto. U ovoj godini očekuje se usporenje rasta realnog proizvoda sa četiri procenta iz prošle godine na 2,5 odsto, uz mogućnost dalje revizije, sve zbog usporavanja privatne potrošnje i daljeg povećanja trgovinskog deficita zbog očekivanog slabijeg rasta u Evropskoj uniji – rekla je Hlivnjakova.

Prema njenim riječima, inflacija, koja je lani u prosjeku iznosila 14 odsto, a u 2021. godini dva odsto, počela je da usporava u ovoj godini, ali je i dalje povišena, dok je evidentno i povećanje deficita tekućeg računa platnog bilansa u prošloj godini od 5,2 odsto.

Hlivnjakova je istakla da se domaći rizici za ekonomski rast odnose na povećanje političkih tenzija, sprovođenje izbornih rezultata te povećanje finansijskih potreba da bi bio umanjen uticaj povećanja cijena hrane i energenata iz zimskog perioda.

– Spoljni rizici odnose se na nastavak tenzija usljed sukoba Rusije i Ukrajine, nastavak usporavanja globalnog rasta, rasta cijena kapitala, kao i eventualnog prekida u regionalnoj trgovini ukoliko dođe do protekcionističke politike izvoza – kazala je Hlivnjakova i dodala da trenutno nema razloga za bojazan od recesije u regionu, jer su i potrošnja i investicije i dalje evidentni.

Prema njenim riječima, kapital će sigurno biti skuplji, a kamate veće.

Ekonomista Saša Stevanović kaže da su se izvještaji Svjetske banke do sada pokazali kao izuzetno tačni i korisni.

– Uočeni problemi kada je riječ o pitanju privatne potrošnje su jasan pokazatelj domaćim ekonomskim akterima u kojem pravcu je dobro zasnivati politike kratkoročnog rasta. Kombinovanje iskustava iz ranijeg perioda koje smo imali sa ovim predviđanjima pruža osnovu da se ove prognoze, ja bih rekao, mogu pobijediti – rekao je Stevanović.

Da bi se to postiglo smatra da je potrebno uključiti više ljudi na tržište rada, jer je sa jedne strane nedostatak radne snage, a sa druge velika nezaposlenost mladih.

– Možemo proširiti tržište rada, ako imamo potražnju koja se na kratak rok postiže stimulisanjem privatne potrošnje ili u našem slučaju racionalnijom državnom potrošnjom. Eksterna potražnja u prvom kvartalu umanjila je ekonomsko bogatstvo BiH za oko 350 miliona KM. Jedino što nam ostaje je da pokušamo na unutrašnjem planu stimulisati domaću potražnju – rekao je Stevanović. (Glas Srpske)