NJUJORK – Cijene nafte su pale danas pošto su slabi podaci o fabričkoj proizvodnji u Kini i Japanu podgrijali zabrinutost u pogledu rasta potražnje, a investitori iščekuju ovonedjeljni sastanak Organizacije zemalaj izvoznica nafte (OPEK) i drugih najvećih proizvođača “crnog zlata” o proizvodnji u septembru.
Međunarodno referentna nafta Brent oslabila je za 2,46 dolara ili za 2,37 posto, na 101,5 dolara po barelu, na trgovanju u Londonu do 15.04 časova po našem vremenu, dok je američka nafta WTI pala za 3,09 dolara ili za 3,07 procenata, na 95,54 dolara za barel, prema podacima sa portala oilprice.com.
Nove kovid mjere ograničenja zaustavile su kratkotrajni oporavak fabričke aktivnosti u Kini, najvećem svjetskom uvozniku sirove nafte. Indeks menadžera nabavke (PMI) u proizvodnji, koji zajedno izračunavaju Kajsin i Markit, pao je na 50,4 poena u julu sa 51,7 u prethodnom mjesecu, što je znatno ispod očekivanja analitičara, prenosi Rojters.
Japanska proizvodna aktivnost je u julu zabilježila najslabiji rast u posljednjih 10 mjeseci, prema današnjim pokazateljiam.
Brent i WTI nafta su završile jul s padom cijene drugi mjesec zaredom prvi put od 2020. godine, jer rastuća inflacija i podizanje kamatnih stopa izazivaju strah od recesije koja bi urušila potražnju za gorivom.
Analitičari su u anketi Rojtersa prvi put od aprila smanjili prognozu prosječne cene Brenta za 2022. godinu na 105,75 dolara po barelu, dok je njihova procjena za WTI pala na 101,28 dolara.
Grupa OPEK+ sastaju se u srijedu kako bi donijeli odluku o nivou proizvodnje za septembar. Dva od osam izvora u OPEK+ alijansi rekla su u anketi Rojtersa da će se na sastanku 3. avgusta razgovarati o skromnom povećanju isporuka, dok ostatak smatra da će proizvodnja vjerovatno ostati na nepromijenjenom nivou.
Novi generalni sekretar OPEK-a, Kuvajćanin Haitam al-Gais, izjavio je u nedjelju da je članstvo Rusije u OPEK+ grupi od vitalnog značaja za uspjeh sporazuma, objavio je kuvajtski list Alrai.
Današnjem padu cijena nafte doprinijelo je i povećanje proizvodnje u Libiji, koja je dostigla 1,2 miliona barela dnevno (bpd), u odnosu na 800.000 barela dnevno 22. jula, nakon što su ukinute blokade na nekoliko naftnih postrojenja.
Istovremeno, pumpanje nafte u SAD nastavilio je da raste, pri čemu je broj bušotina povećan za 11 u julu, i to 23. mjesec uzastopno, prema podacima kompanije Bejker Hjuz. (Tanjug)
