Na svjetskim su tržištima cijene nafte prošle sedmice pale više od tri odsto, nakon dvije sedmice rasta, jer se krajem godine očekuje povećanje proizvodnje OPEC-a, a trgovci nisu sigurni da će do tada potražnja značajnije porasti.

Na londonskom je tržištu cijena barela prošle sedmice pala 3.5 odsto, na 71.89 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 5.2 odsto, na 68.18 dolara.

Pad cijena ponajviše je posljedica vijesti da Saudijska Arabija namjerava odustati od ciljane cijene barela od 100 dolara i povećati proizvodnju u decembru kako bi povećala svoj tržišni udio.

Rijad je u više navrata demantovao da cilja određenu cijenu, a izvori u Organizaciji zemalja-izvoznica nafte (OPEC) poručuju da plan o povećanju proizvodnje ne predstavlja odmak od službene politike grupe.

Još ljetos OPEC i saveznici te organizacije najavili su da će od decembra povećati proizvodnju za 180 hiljada barela dnevno.

Negativno je na cijene uticala i vijest da su sukobljene strane u Libiji potpisale sporazum kojim je riješen spor oko centralne banke i kontroli prihoda od nafte, što bi moglo značiti da će se izvoz nafte normalizovati.

Zbog tog sukoba, naime, libijski je izvoz u septembru spao na samo 400 hiljada barela dnevno, dok je prije sukoba iznosio više od milion barela dnevno.

Kako se očekuje povećanje ponude, cijene nafte nisu porasle ni nakon vijesti o novim monetarnim i fiskalnim podsticajnim mjerama kineskih vlasti, najvećim od pandemije.

Tako su vlasti smanjile kamatne stope i stope izdvajanja obavezne rezerve banaka kako bi podstakle kreditiranje. U tom cilju najavile su i ubrizgavanje izdašnih sredstava u državne banke.

Te bi mjere trebale ubrzati rast kineske privrede, najvećeg svjetskog uvoznika nafte.

“Uprkos agresivnim podsticajnim mjerama u Kini, zabrinutosti zbog OPEC-ovog plana povećanja proizvodnje pritisnule su cijene nafte”, pišu analitičari firme Aegis Hedging u osvrtu na situaciju na tržištu, prenosi “Index”. (Foto Pixnio)