BANJALUKA – Posljedice sukoba Rusije i Ukrajine osjetiće i privreda BiH, kako indirektno kroz skok cijena, tako i direktno jer bi moglo doći do smanjenja spoljnotrgovinske razmjene sa tim zemljama.
Ta razmjena je posebno značajna sa Rusjom u koju je BiH lani izvezla robu vrijednu 107,8 miliona KM, dok je izvoz u Ukrajinu iznosio 9,5 miliona KM.
U spoljnotrgovinskoj razmjeni BiH i Rusije preovladava uvoz, ali ni izvoz nije beznačajan. Tako je u prošloj godini iz Rusije u BiH uvezeno robe u vrijednosti 277,5 miliona KM, dok je izvoz iznosio 107,8 miliona KM.
BiH je iz Rusije najviše uvozila mineralna goriva i ulja i to u vrijednosti od 228,42 miliona KM, zatim vazduhoplove i njihove dijelove vrijedne 12,84 miliona KM, drvo i proizvode od drveta za 8,8 miliona KM te plastične mase i proizvode od plastičnih masa, vozila, električne mašine i druge proizvode.
S druge strane, iz BiH je u Rusiju lani otišlo najviše farmaceutskih proizvoda i to u vrijednosti 81,3 miliona KM, zatim mineralnih goriva i ulja vrijednosti skoro devet miliona KM, voća 8,8 miliona te neorganskih hemijskih proizvoda, namještaja, posteljina, madraca, obuće i drugih proizvoda.
Kada je riječ o tržištu Ukrajine, i tu preovladava uvoz.
Tako je iz te države u BiH lani uvezena roba vrijedna 38 miliona KM, a najviše drveta i proizvoda od drveta, zatim plastične mase i proizvoda od plastičnih masa, mineralnih goriva, mineralnih ulja, voće, te bakar, farmaceutski proizvodi.
„U 2021. godini iz BiH u Ukrajinu je izvezeno robe u vrijednosti od oko 9,05 miliona KM. Od toga je najviše izvezeno farmaceutskih proizvoda i to za 3,02 miliona KM, zatim proizvoda od gvožđa i čelika vrijednih 1,9 miliona, proizvoda koji spadaju u grupu nuklearnih reaktora, kotlova, mašina vrijednih 967 hiljada KM, te smo izvozili eterična ulja, neorganske hemijske proizvode, drvo i proizvode od drveta i druge proizvode“, kazali su u STK.
Predsjednik Spoljnotrgovinske komore BiH Ahmet Egrlić kaže da će se rusko-ukrajinska kriza više indirektno odraziti na BiH jer će doći do poskupljenja energenata i povećane potražnje različitih roba.
„Cijene će sasvim sigurno rasti. Kada je u pitanju direktna šteta eventualnim prestankom izvoza iz BiH prema Ukrajini to neće značajnije osjetiti naša ekonomija, jer ne izvozimo mnogo u tu zemlju. Sa Rusijom je nešto drugačija situacija ukoliko bi bio nametnut neki embargo koji bi zaustavio robe iz BiH. To bi bio udar, prije svega, na farmaceutsku industriju jer smo u prošloj godini izvezli 81 milion KM farmaceutskih proizvoda, a zatim slijedi voće koje takođe plasiramo na to značajno tržište“, rekao je Egrlić.
On je istakao da u uvozu prednjače mineralna goriva i da BiH tu može imati problema koji bi ostavili posljedice na kompletnu privredu.
„Ipak, indirektne posljedice bi mogle biti daleko veće zbog povećane potražnje, poskupljenja i eventualne nestašice određenih roba“, naglasio je on.
I portparol Privredne komore RS Vladimir Blagojević kaže da su energenti već poskupjeli i da će to definitivno imati negativan uticaj. (Capital)
