Inflacija u Republici Srpskoj, kao i u BiH, nastavlja da pada na godišnjem nivou, međutim, i dalje raste na mjesečnom. Šta možemo očekivati u narednom periodu, pitanje je koje najviše muči obične ljude koji u posljednje vrijeme sve teže sastavljaju kraj s krajem zbog aktuelne ekonomske krize i sve većih udara na njihov kućni budžet.
Izvršni direktor Udruženja ekonomista Republike Srpske SWOT Saša Grabovac kaže da je postalo gotovo nemoguće davati bilo kakve prognoze, pogotovo u vezi sa kretanjem cijena, jer je domaće tržište postalo izuzetno volativno, reagujući i na najmanje spoljne i unutrašnje potrese, pa čak i naznake.
– Sve će zavisiti od trendova i razvoja situacije unutar zemalja Evropske unije. Mislim da će inflacija kod nas i dalje biti nešto veća od evropskog prosjeka, jer se do sada pokazalo da je tržište u Bosni i Hercegovini dosta senzibilnije od onog unutar evrozone, s kojim smo ekonomski povezani te stoga moramo dijeliti i njihovu sudbinu. Kada je u pitanju BiH, na kretanje ove uvezene inflacije dosta toga utiče, od psihologije samih potrošača, do jedne vrste kartelskog poslovanja, jer pojedini trgovci u dogovoru drže visoke cijene. Oni čak u svoje cijene ugrađuju i jednu vrstu obezbjeđenja kojim se pokušavaju osigurati ukoliko dođe do nekih novih i negativnih poremećaja na tržištu. Zbog svega toga je i teško praviti bili kakve ozbiljne projekcije. Svaki scenarij je moguć zbog aktuelnih dešavanja i velikih previranja u svijetu – kaže u intervjuu za “Glas Srpske” Grabovac analizirajući aktuelnu ekonomsku i finansijsku situaciju u Bosni i Hercegovini i njenom okruženju, ali i eventualne negativne posljedice kojima bi domaći sektor privrede mogao biti izložen zbog recesije u evrozoni i ozbiljnog pada proizvodnje u jednoj od najmoćnijih evropskih zemalja, Njemačkoj.
Ono u čemu obični ljudi vrlo često griješe jeste kada misle da to što je inflacija u nekom trenutku niža ili usporena ne znači i da će cijene krenuti da padaju brzo, već da će rast cijena biti znatno sporiji. Da li i kada možemo očekivati da konačno dođe do pada cijena ili je ova sadašnjost i naša budućnost?
GRABOVAC: Dok god postoji potražnja, odnosno dok je kupovna moć građana na određenom nivou, cijene će i dalje biti visoke. Neće biti nekog značajnog pada. I to je neka ne samo naša već i globalna realnost. Ekonomska zakonitost koja važi za gotovo sva tržišta. Pogledajmo samo šta se dešava na ovom globalnom naftnom tržištu. Tako je i kod nas. Trgovci će držati visoke cijene, jer nemaju razloga da ih spuštaju. Potražnja, odnosno prodaja, i dalje su na visokom nivou. Kada se to promijeni, i oni će biti primorani da koriguju svoje cijene naniže. To je jednostavno tako. Ako pogledamo evrozonu, tamo su neke cijene pale, što je rezultat upravo pada kupovne moći tamošnjeg stanovništva.
Da li možemo reći da su plate i penzije na “jelovniku” inflacije, odnosno da je njihov rast pojela inflacija?
GRABOVAC: Mi, istina, u posljednje vrijeme imamo realni rast plata, i to je statički vidljivo. I ako samo tako gledamo, iz tog ugla, rast plata prati i “pokriva” inflaciju, odnosno rast cijena. Ali ako malo dublje zađemo u ovu problematiku i analiziramo strukturu primanja, odnosno ko koliku platu prima po sektorima, onda možemo vidjeti da su one u realnom i dalje male, daleko ispod prosjeka. One ne prate inflaciju. Veliki dio građana danas ne može sebi da priušti većinu stvari. Novac uglavnom odlazi na račune za energiju i hranu. Ono osnovno. Stoga mislim da bi nadležni trebalo više pažnje da posvete kako da pomognu penzionerima i najugroženijim kategorijama. U fokusu bi trebalo, naravno, da se nađu i oni privredni subjekti koji zbog objektivnih problema i okolnosti imaju otežano poslovanje.
U cijeloj evrozoni zabilježen je pad industrijske proizvodnje. I njemačka poslovna perspektiva se pogoršala. Da li se i u kolikoj mjeri sve ovo može odraziti na nas, pogotovo jer je Njemačka najbitniji trgovački partner BiH?
GRABOVAC: Nadam se da neće, ali se, isto tako, može očekivati da do toga i dođe. Da bismo pravili neke ozbiljnije projekcije i analize, trebalo bi prvo da vidimo u kojim to sektorima u Njemačkoj je došlo do pada proizvodnje i koliko su oni vezani na bilo koji način sa našom domaćom privredom. Tada bismo imali jasnu sliku o svemu, koliko sve to i u kolikoj mjeri može biti negativno po nas.
Da li to onda može dovesti do smanjenja poreskih prihoda i nekog novog odliva radne snage?
GRABOVAC: To će zavisiti od toga u kolikoj mjeri će se ta recesija u Njemačkoj preliti i kod nas. Ne treba biti pesimista, ali ni optimista. Biće određenih poremećaja, ali u kolikoj mjeri, stvarno je teško reći.
Iz Evrope i SAD poručuju da još nije došlo vrijeme za opuštanje i da borba protiv inflacije treba da bude prioritet vlada. Kako komentarišete preporuke MMF-a da kamatne stope u BiH treba da rastu i prate rast kamatnih stopa u evrozoni?
GRABOVAC: Dosadašnji rezultati poslovanja naših domaćih banaka i u ovako komplikovanim i stresnim finansijskim vremenima ukazuju da one i dalje dobro posluju, da su izuzetno likvidne i da nemaju većih problema. Zato ne vidim zbog čega bi one onda ponovo korigovale i drastično podizale svoje kamatne stope, što bi onda sigurno negativno uticalo na građane koji imaju kredite s promjenljivom kamatnom stopom, ali i one privredne subjekte koji planiraju neko novo zaduženje radi unapređenja svoje proizvodnje. Mislim da naše banke, ali i nadležne agencije dosta dobro rade, objektivno procjenjujući trendove i eventualne rizike, donoseći odluke koje ne ugrožavaju poslovanje banaka, a u isto vrijeme imaju i jedan socijalni aspekt – da se sačuva životni standard građana BiH, ali i opstanak privrednih subjekata.
Prodaja zlata
Koliko je bila ispravna odluka CBBiH da proda sve zlato iz deviznih rezervi, odnosno koliko je danas rizično devizne rezerve držati u obveznicama?
GRABOVAC: U današnjim turbulentnim i neizvjesnim vremenima jako je teško procijeniti kako je najbolje čuvati devizne rezerve, novac uopšte, jer je finansijsko tržište postalo toliko nepredvidljivo. Jedno vrijeme su državne obveznice bile najbolje i najpouzdanije utočište. To danas nisu zbog inflacije i rasta cijena. Da li je trebalo prodati zlato – ne bih komentarisao. Želim vjerovati da su nadležni iz CBBiH dobro analizirali i procijenili situaciju. Koliko su oni bili dobri domaćini, vidjećemo kada budu dostupni izvještaji o njihovom poslovanju.
