SARAJEVO – Prema prvim zvaničnim procjenama Centralne banke BiH, rast potencijalnog BDP-a nije značajno ubrzao skoro dvije decenije.
Kako se navodi u saopštenju Centralne banke, prosječna istorijska stopa rasta potencijalnog BDP-a za period 2008-2024. godina procijenjena je na 2,4%.
“Korištenjem metodologija procjene standardnih za većinu centralnih banaka, posebno u zemljama sličnog nivoa razvoja, CB BiH je procijenila potencijalni BDP i BDP jaz za istorijski period od 2008. godine i trenutni srednjoročni projekcijski horizont. Procjene prema različitim metodologijama su konzistentne, što smatramo znakom njihove pouzdanosti, a zvanična je i metodološki uporediva s procjenama za zemlje članice EU”, naveli su.
Dodali su da trenutno procjenjuju da godišnja stopa rasta potencijalnog BDP-a u 2025. godini iznosi 3,6%.
“Pri ovoj stopi rasta potencijalnog BDP-a i našoj projekciji rasta realnog BDP-a, BDP gap je blago negativan (-0,1% ispod projiciranog realnog BDP-a). Uz prosječnu stopu rasta potencijalnog BDP-a u srednjoročnom projekcijskom horizontu od 3,5% i naše projekcije rasta realnog BDP-a za isti period, očekujemo da će se BDP jaz polako zatvarati”, istakli su iz Centralne banke BiH.
Naveli su da trenutno procijenjena stopa rasta potencijalnog BDP-a nije dovoljna za dugoročno održiv rast i snažniju realnu konvergenciju ka EU.
“Strukturne reforme na tržištu rada, uključujući i one koje podstiču jače angažovanje neaktivnog radno sposobnog stanovništva, u kombinaciji s mjerama za povećanje produktivnosti, imaju značajan potencijal za podizanje dugoročnog rasta potencijalnog BDP-a u BiH”, istakli su iz CB BiH.
Ekonomista Igor Gavran kaže da su podaci “razočaravajuće realni” ili “realno razočaravajući”.
“Naime, jako dugo smo slušali potpuno nerealne tvrdnje političara o rastu BDP-a zasnovane na prosjeku koji je uključivao i godine neposredno poslije rata kada smo naravno imali visoke stope rasta ne zato što smo se razvijali, nego praktično “uključivali” privredu koja je bila potpuno mrtva. Slično je bilo i s fiktivnim prilogom ulaganja kada smo poklanjali kompanije u privatizaciji za bagatelne iznose, ali se to knjižilo prema njihovoj knjigovodstvenoj vrijednosti i prikazivalo kao multimilionska ulaganja (najekstremniji primjer je Birač Zvornik, gdje su glorifikovani tzv. ulagači iz Litvanije, a svi znamo kako je to u stvari bilo)”, ističe Gavran.
Prema njegovim riječima, ukratko, procjene CB BiH su realne i porazne, a stope rasta koje bi BiH omogućile da bilo koga stigne, a i to tek kroz decenije kontinuiranog rasta i razvoja, morale bi biti daleko, daleko veće.
“Iskreno, koliko god se to činilo nedostižnim, bez dvocifrenih stopa rasta mi se nemamo čemu nadati i ostajemo trajno zakovani na dno evropske ekonomije. Jednostavno, nama trebaju ne samo reforme, nego maltene ekonomska revolucija da bismo sve ove decenije zaostajanja nadoknadili. A ne vidimo nikakve naznake, čak ni prioritizaciju ove teme, a kamoli konkretne akcije u tom smjeru”, zaključio je Gavran. (Nezavisne, Foto Pixabay)
