Prijetnju Donalda Trampa, predsjednika SAD, da će povući iz NAFTA sporazuma, malo ko je shvatao ozbiljno. Riječ je o sporazumu potpisanom 1994. godine, poznatom još kao Sjevernoamerički sporazum o slobodnoj trgovini (North American Free Trade Agreement), a predstavlja sporazum između Kanade, Meksika i Sjedinjenih Američkih Država kojim je stvoren trgovinski blok u Sjevernoj Americi. Gledajući ukupan bruto društveni proizvod ove tri zemlje, mjeren prema odnosu kupovne moći, ovaj trgovinski savez je najveći na svijetu, dok je po nominalnom bruto društvenom proizvodu drugi na svijetu.
Ipak, posljednjih mjeseci mnogi razmišljaju šta bi bilo, kada bi se SAD zaista povukle iz sporazuma. Naime, ove sedmice se okončava i četvrta runda pregovora i problem je što je načinjeno veoma malo napretka.
Tramp već rutinski prijeti da će se SAD povući iz ovog sporazuma, ukoliko ne bude pomaka u pregovorima. Kao predsjednik, on ima ovlašćenja da SAD povuče iz ovog sporazuma, ali će u tom slučaju morati obavijestiti Meksiko i Kanadu šest mjeseci unaprijed.
Ko će biti najugroženiji ako se zaista SAD povuku iz NAFTA-e? To će svakako biti američki farmeri, radnici u ugostiteljstvu, kao i fizički radnici, tvrdi se u analizi ImpactECON, konslutantske firme iz Kolorada.
Prema ovoj analizi postoji više post-NAFTA scenarija. U svim tim scenarijima, kontramjere iz Kanade i Meksika su najrealnija mogućnost, što će svakako uticati na američki izvoz.
To, opet, donosi brojne posljedice. Pretpostavlja se da će čak 255.000 američkih, niskokvalifikovanih radnika ostati bez posla (mogući scenario ukoliko dođe do smanjenja plata). Po drugom scenariju (gdje ne bi trebalo doći do smanjenja plata), bez posla može ostati čak 1,2 milion radnika, jer će radnici i dalje biti relativno “skupi” dok će uvezeni proizvodi biti daleko skuplji, zbog viših tarifa.
Na vrhu liste ugroženih radnika su radnici iz uslužnih djelatonosti, poput konobara, šankera, ali i radnici iz velikoprodaja, te ostali niskokvalifikovani radnici sa najnižim platama.
Uglavnom je riječ o radnicima iz sektora koji se oslanjaju na jeftin uvoz: odjeća, hrana, mašinerija, kao i mnogi drugi proizvodi.
Takođe, u velikom problemu biće i auto-industrija gdje će skoro 17.000 ljudi ostati bez posla. U tekstilnoj industriji će negdje oko 4500 radnika ostati bez posla, dok će u prehrambrenim kompanijama ta brojka iznositi čak 26.000 radnika. I dok će ovi gubici na neki način biti “nadoknađeni” zaradom u industriji elektronike, mašinskoj industriji, hemijskoj industriji, to opet neće ublažiti sveukupan efekat, koji će svakako biti negativan.
Kako bi sagledali širu sliku i važnost ovog sporazuma treba naglasiti da čak 14 miliona radnih mjesta u SAD ovisi upravo o sporazumu NAFTA.
Trampov argument protiv NAFTA-e jeste da je ovaj sporazum doveo do pravog egzodusa dobroplaćenih manufakturnih poslova, koji se sad razvijaju u Meksiku. O tome govori i podatak da se u periodu od 1997. do 2013. godine čak 800.000 američkih radnih mjesta “preselilo” u Meksiko. (CNN Money)
