ZAGREB – Finansijski aspekti izdvajanja vlasničke kompanije Agrokora u Holandiju, prema tvrdnjama poreskih stručnjaka s kojima smo razgovarali, ustvari ne bi trebali “oštetiti” državni budžet, ali nije sve baš jednostavno.
U Agrokoru su nam rekli da će porez na dobit od 18 posto biti plaćen u Hrvatskoj i da će ga plaćati krovna holding kompanija u našoj zemlji, za ovu priliku radnog naziva Holding Agrokor HR. Naime, Holding Agrokor HR bit će dioničko društvo (d.d.), dok će ovisne kompanije u Holdingu, poput Leda i Jamnice, biti društva s ograničenom odgovornošću (d.o.o.) i porez na dobit plaćat će Holding.
Porez na dividendu
Situacija je malo komplikovanija kada je posrijedi plaćanje poreza na prihod od dividendi od 12 posto. Riječ je o tome da će, na primjer, Holding Agrokor HR uplatiti dividendu od 100 milijuna kuna jednoj od tri vlasničke kompanije Agrokora u Nizozemskoj, ali kako se radi o uplati između ovisnih društava, porez na taj prihod ne naplaćuje se u sklopu Europske unije, svejedno isplaćuje li se u sklopu države ili međudržavno. Porez na dividendu plaćaju fizički dioničari, a za pravne subjekte se naplaćuje samo u slučaju da primatelj dividende ili udjela u dobiti ima najmanje deset posto udjela u kapitalu društva koje isplaćuje dividendu ili udio u dobiti te ako najniži postotak udjela ima u neprekidnom razdoblju od 24 mjeseca. No, kako će u ovom slučaju nizozemska tvrtka biti 100-postotni vlasnik Agrokora, takve odredbe neće biti “aktivirane”, pa neće biti ni plaćanja poreza na dividendu. Osim toga, vjerojatno će sva operativna zarada u prvim godinama rada Holdinga Agrokor HR ići na vraćanje dugova pa neće biti ni neto dobiti za isplatu.
Kapitalna dobit
Ipak, treba reći kako usvojenim nacrtom nagodbe povjerioca još nije predviđeno hoće li oko 530 miliona evra založnih prava povjerioca biti plaćano s nivoa Holdinga Agrokor HR ili neke od tri holandske firme Agrokorovih vlasnika.
Ta odluka spada u onih deset posto nacrta nagodbe koji još nisu dogovoreni, a o tome, kako vidimo, zavisi kako će se plaćati određene vrste poreza.
Konačno, kada je riječ o porezu na kapitalnu dobit, koji takođe iznosi 12 posto, a plaća se prilikom preprodaje udjela ili dionica u firmi ako se ostvari razlika u kupoprodajnoj cijeni, tada državni budžet takođe neće biti oštećen. Naime, taj porez se plaća u državi u kojoj dioničar ima ostvaren rezidentni status pa je svejedno je li vlasnička kompanija u Hrvatskoj ili Holandiji. U nekim, pak, slučajevima, pogotovo kada je u pitanju porez na dividendu i kapitalnu dobit, u kojima se radi o dioničarima izvan Europske unije s kojima Hrvatska nema ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja kao što ga nema sa SAD-om, državni bi budžet mogao biti oštećen.
Na primjer, ako bi vlasnici Agrokora iz SAD-a imali takve kapitalne prihode koji bi bili oporezivi, zbog toga što Hrvatska nema takav ugovor sa SAD-om, a Holandija ga ima, hrvatski bi budžet bio “kratak” za taj dio poreza.
Ali, zasad su to situacije koje je teško “izmjeriti” i pretpostaviti.
Pravni razlozi
Službeni pravni razlog zbog kojih je vlasnička kompanija izdvojena u Holandiji jest to što većina novih vlasnika nema rezidentni status u Hrvatskoj, ali je jasno kako je to i zbog toga što će, kako je službeno rečeno, mjerodavno pravo za dužničko-vlasničke instrumente biti englesko i nizozemsko pravo. Dakle, takav model omogućava veću pravnu sigurnost i finansijsku fleksibilnost budućim vlasnicima.
Na kraju valja reći kako će se, iako to ne piše u lex Agrokor, oni dionici ovog postupka koji ne budu zadovoljni nagodbom povjerioca moći žaliti Visokom trgovačkom sudu. Kako se može pretpostaviti da će Visoki trgovački sud potvrditi nagodbu, tada će takvi dionici morati dignuti tužbu protiv pravovaljanosti nagodbe ili protiv dijela nagodbe ili će, pak, morati tužiti izvanrednog povjerenika zbog toga što je provodio nezakonite radnje tijekom postupka, koje nemaju veze s nagodbom povjerioca.
Iako je vjerojatnost dobivanja takvih parnica nevelika, na primjer pokrenute su samo tri za sve predstečajne nagodbe dosad, čini se prilično jasno da će moguće obeštećenje od budućih vlasnika Agrokora biti ekstremno teško, ako ne i nemoguće. Naime, postavlja se pitanje nastavlja li se pravna sljedivost uopšte u tom smislu sa starog Agrokora na nove vlasnike Agrokora i njihove tvrtke u Hrvatskoj ili će se eventualna šteta moći nadoknaditi samo od Republike Hrvatske kao kreatora lex Agrokor. To su sve pitanja na koja će odgovore dati, prema tvrdnjama naših sagovornika, samo buduća pravosudna praksa u Hrvatskoj. (Jutarnji list)