Deset godina nakon što je počela svjetska ekonomska kriza, jedan od svega nekolicine ekonomista koji su predvidjeli krah berzi, profesor Stivi Kin, upozorio je da je još jedan ovakav scenario gotovo neizbježan.

Francuska investiciona banka BNP Paribas objavila je 9. avgusta 2007. godine da zatvara tri investiciona fonda specijalizovana za tržišta američkih hipotekarskih preduzeća, objašnjavajući da se bore za izračunavanje svojih vrijednosti zbog rastuće zabrinutosti zbog likvidnosti. Počela je svjetska finansijska kriza. Banke su doživjele kolaps, nezaposlenost je naglo skočila, a čak i pale pojedine vlade. Cijelu deceniju, političari, regulatori i finansijeri pokušavali su da pronađu načine da zaustave slične katastrofe.

Kin, jedan od ekonomista Kingston univerziteta u Londonu, predvidio je kolaps. On smatra da bi još jedna finansijska kriza mogla da bude iza ugla, ukoliko se ne usvoji fundamentalno drugačiji pristup. Kako je rekao – previše smo usredsređeni na državni dug, ali je pravi problem privatni dug.

“Ekonomija Velike Britanije nije stabilna, što je posljedica najveće finansijske krize od Velike depresije, a još postoji nedostatak svijesti u političkim krugovima o tome šta je zapravo izazvalo krizu”, rekao je Kin.

Kako kaže, krizu u Britaniji nije izazvala potrošnja vlade.

“To je apsurd. To bi tehnički značilo da je vladina potrošnja u Velikoj Britnaiji izazvala finansijsku krizu u SAD, što je čista glupost. Taj pristup nam je donio štednju posljednjih deset godina, što je samo dodatno oslabilo ekonomiju”, trvdi poznati ekonomista.

Ono što se zanemaruje, objašnjava Kin, je da je nivo privatnog duga u Velikoj Britaniji dostigao 195 procenata BDP-a poslije krize. Trenutno je na oko 170 procenata, to je i dalje tri puta više od nivoa duga koji je Engleska prešla prije ere Margaret Tačer.

“Sa količinom duga koji samo sjedi tamo, vrlo je vjerovatno da ćemo imati još jednu krizu, ali još vjerovatnije je da ćemo imati stagnaciju”, kaže Kin.

Glavni razlog za zabrinutost, kaže Kin, je ono što je nazvao zombi ekonomijma, kao što su Australija, Belgija, Kina, Kanada i Južna Koreja, koje su izbjegle prošlu krizu pozajmicama. One sada imaju veći teret duga sa kojim moraju da se pozabave kada stigne sljedeća kriza, što bi moglo da bude između 2017. i 2020. godine, tvrdi Kin.

“Te ekonomije su približne veličine kao američka. Tako da kada one padnu, dogodiće se kriza koja će pogoditi ostatak svijeta“, objasnio je ekonomista.

Kina je poseban slučaj, tvrdi stručnjak, jer ima produženi kredit sa godišnjom stopom od oko 25 procenata. Sa dugom privatnog sektora koji prevazilazi 200 odsto BDP-a, najviše liči na prezadužene ekonomije Irske i Španije prije 2008. godine. Mala nada je i za Australiju, tvrdi ekonomista koji je tamo rođen, čiji krediti i stambeni baloni nisu pukli 2008. godine. Prošle godine, kredit privatnog sektora bio je preko 200 odsto BDP-a. (Bankar)