ISTOČNO SARAJEVO – Svima je u interesu da se siva ekonomija u što većoj mjeri vrati u legalne tokove, a jedna od oblasti u BiH na kojima je potrebno još više raditi jeste suzbijanje crnog tržišta duvana i duvanskih proizvoda, jer bi to donijelo ogromnu korist za državu.

Ovo su neki od stavova iznesenih na Jahorina ekonomskom forumu, u okviru panel-diskusije na temu “Kriza i siva ekonomija”, čiji je moderator bio Predrag Duduković.

Između ostalog, poručeno je i da je u BiH potrebna saradnja svih institucija na sprečavanju, odnosno suzbijanju sive ekonomije.

Josip Lozančić, direktor za regulatorne poslove u “BAT Adria”, istakao je da je duvanska industrija najinteresantnija za sivu ekonomiju, jer je ovdje riječ o proizvodima u kojim ima od 70 do 90 odsto poreza.

“U području regije Adrija, gdje su zemlje bivše Jugoslavije plus Albanija, do prije tri godine ilegalno tržište bilo je drugi igrač, a sad je treći. To pokazuje da institucije počinju kvalitetnije raditi svoj posao”, rekao je Lozančić te dodao da porezi od duvanskih proizvoda i cigareta čine u pravilu pet do devet odsto ukupnih poreskih prihoda u budžetima zemalja.

Kao primjer je naveo Hrvatsku, gdje, kako je istakao, konzumenti duvanskih proizvoda plate poreza koliko i svi poreza na dobit, što samo po sebi govori o značaju tog iznosa.

“BiH je, zbog velike želje da idemo s akcizama prema EU, u tom segmentu dostigla visinu jako blizu Hrvatske i Slovenije, a znatno iznad drugih zemalja u okruženju, te se pokazalo da se prepolovilo tržište, odnosno imate po 50 odsto nelegalnog i legalnog tržišta”, upozorio je Lozančić.

Ipak, prema njegovim riječima, rad nadležnih institucija je urodio plodom te je prošle godine u BiH vraćeno 14 do 15 odsto nelegalnog tržišta u legalne tokove, a ove godine, prema pokazateljima, moguć je i procenat veći od 25 odsto. To su, naglasio je, veliki rezultati.

Ipak, upozorio je i na trend koji se sve više pojavljuje u Evropi, a doći će i kod nas, a odnosi se na prodaju nelegalnih duvanskih proizvoda i cigareta kroz e-komerc, odnosno dostavu paketa kući, tako da institucije i time treba da se bave.

Miro Džakula, direktor Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, rekao je da je UIO BiH tokom 2021. oduzela cigarete u vrijednosti većoj od šest miliona KM.

“Voljeli bismo da nam i entitetske i kantonalne institucije pomognu, da zajedno radimo. Jedna od temeljnih zadaća tržišnih inspekcija je da se bave suzbijanjem nedozvoljene trgovine i da oduzimaju robu bez porijekla”, naveo je Džakula.

Direktor UIO BiH osvrnuo se i na druge aktuelne teme, pa je, između ostalog, naveo i da bi volio da vidi na osnovu kojih pokazatelja odnosno činjenica i podataka je MMF izračunao da je nivo sive ekonomije u BiH 30 odsto.

“Kada je u pitanju UIO BiH, naš ključni stav je da je plaćanje poreza civilizacijsko dostignuće i o njemu ne treba raspravljati. Dakle, dužnost svih je da plaćaju porez”, rekao je Džakula.

Prema njegovim riječima, kada je u pitanju siva ekonomija, intencija svih poreskih uprava jeste da se njen nivo smanjuje.

“Tu poreske uprave trebaju maksimalnu podršku svih – od politike do zakonodavstva i tako dalje”, kaže Džakula.

Upozorio je i da UIO BiH već četiri godine nema usvojen budžet, ali postiže značajne rezultate, pa je tako prošle godine naplatila više od 8,5 milijardi KM.

Džakula tvrdi da je BiH porezno izuzetno atraktivna zemlja za ulaganje, jer ima najniže poreze u regionu, što je, kako je poručio, potrebno uvijek isticati.

Naveo je da poreska stopa od 17 odsto pruža svakome mogućnost da plati porez, s tim što bi, ocijenio je, trebalo produžiti rokove, na način da oni umjesto 10. u mjesecu, budu do 15. ili do kraja mjeseca.

“Siva ekonomija nije bitna odrednica u BiH. Ovdje ogromna većina ljudi jesu uredni PDV i carinski obveznici i sa takvima treba da radimo u partnerstvu da imamo bolje društvo”, naveo je Džakula.

Prema njegovim riječima, kada je u pitanju želja određenih političkih struktura da se preko PDV-a i prihoda koje UIO ostvari bave socijalom, oni su na pogrešnoj adresi.

“Porezna politika mora da bude jednostavna, primjenjiva, jasna svima i apsolutno provodiva, bez ikakvih izuzetaka i ograničenja”, rekao je Džakula.

Govoreći o ideji o uvođenju diferencirane stope PDV-a, Džakula je ocijenio da to nije dobra ideja.

“Nemojte zaboraviti mogućnost da ljudima koji se bave tim poslovima treba ostaviti određeno vrijeme da se prilagode tim stopama. Postavlja se pitanje koja dobra treba oporezovati stopom od pet odsto, a koja od 17 odsto. Šta se dobije na kraju? Tu je dodatno angažiranje resursa inspekcije, dodatno usložnjavanje kontrole, tu su dodatne obaveze za PDV obveznike, a efekta ne bi bilo”, rekao je Džakula.

Sa druge strane, Goran Maričić, direktor Poreske uprave Republike Srpske, rekao je da je kod nas i te kako prisutna siva ekonomija.

“To govore i kontrole koje mi vršimo u oblastima evidentiranja prometa preko fiskalnih kasa i prijava radnika”, rekao je Maričić.

Istakao je da država mora nešto uraditi prije svega u borbi protiv korupcije, kreirajući određeni pravni ambijent, da se utiče na to da se stvori lojalna konkurencija na način da teret javne potrošnje ne pada na formalne djelatnosti, odnosno one koji poštuju propise i rade u skladu s pravilima.

Maričić je istakao i da društvo treba doprinijeti urušavanju svih barijera u vezi s pitanjem prelaska iz neformalne u formalnu ekonomiju. On je naveo da se u razgovoru sa poreskim obveznicima može prepoznati da su izvori sive ekonomije visoko poresko opterećenje, korupcija te administrativne barijere.

“Poreska uprava je administrativne barijere uspjela svesti na minimum obaveza. Što se tiče poreske stope, naravno da nekome ko se bavi određenom djelatnošću treba da bude obezbijeđeno da dobije određenu dobit, da bude motivisan da uđe u regularno obavljanje djelatnosti, a sa druge strane, da država ima adekvatne prihode. Moramo napraviti ambijent koji je prihvatljiv za sve poreske obveznike da oni plaćaju porez prema svojoj ekonomskoj snazi”, naglasio je Maričić.

Ivan Simič, direktor Poreske uprave Slovenije, naveo je da ga iznenađuje to što kod nas, gdje su poreske stope vrlo niske, ljudi uopšte razmišljaju o tome da ne plate porez. Simič je takođe rekao da se i on zalaže za to da ostane jedinstvena stopa PDV-a u BiH.

Goran Matešić, međunarodni ekspert za javne nabavke, naveo je da postoji siva zona i u javnim nabavkama.

“Postoje alati pomoću kojih se javna nabava može dovesti u visoku funkcionalnost. Pitanje je političkih elita da ih iskoriste, pitanje je znanja, informisanosti, ali neki put i volje da to učine”, naveo je Matešić, te ukazao na to da su u Hrvatskoj zabilježeni, kako je naveo, katastrofalni promašaji u postupcima javnih nabavki. (Nezavisne)