Švajcarska bi naredne godine mogla biti u opasnosti da sklizne u područje deflacije, budući da jači švajcarski franak koči napore kreatora politike da se izbore s rastom cijena.

Švajcarska nacionalna banka snizila je kamatne stope po treći put ove godine u septembru, navodeći snagu sigurne valute kao ključni pokretač pada stope inflacije u zemlji, uz niže cijene nafte i električne energije.

Centralna banka je takođe smanjila svoje prognoze, postavljajući prosječnu godišnju stopu inflacije za 2024. na 1,2% sa 1,3%, dok predviđa da će rast cijena porasti za 0,6% u 2025. godini, u poređenju s prethodnim izgledima od 1,1%.

Predsjednik SNB-a u odlasku, Tomas Jordan, rekao je tada da je jak franak imao „materijalan uticaj“ na revizije, ali je umanjio rizik od deflacije, ističući da su prognoze ostale „unutar raspona stabilnosti cijena“. Dodao je da kreatori politike ostaju spremni dodatno prilagoditi monetarnu politiku kako bi se suočili s inflacijom.

Međutim, analitičari kažu da sada izgleda sve vjerovatnije da će se banka morati osloniti na deviznu intervenciju kako bi spriječila da zemlja sklizne u deflacijsko okruženje.

„Postoji određeni prostor za daljnje smanjenje kamatnih stopa, ali, s obzirom na mogućnost da aprecijacija franka gurne Švajcarsku u područje deflacije, imalo bi smisla da SNB direktno cilja na vrednovanje valute putem deviznih intervencija,“ rekao je za CNBC Adrian Prettejohn, evropski ekonomista u Capital Economics-u.

Devizne intervencije (FX) događaju se kada banka kupuje ili prodaje svoju valutu na deviznom tržištu kako bi povećala ili smanjila njenu vrijednost u odnosu na drugu valutu. Takve mjere mogu smanjiti distorzije cijena, koje mogu uticati na inflaciju, posebno u ekonomijama sa velikim trgovinskim uticajem.

„Ne bismo isključili mogućnost intervencija na deviznim tržištima u periodima oštrog pritiska aprecijacije,“ rekla je putem e-pošte za CNBC Sophie Altermatt, ekonomistkinja iz Julius Baer-a.

Švajcarski franak ojačao je tokom posljednjih mjeseci i trenutno se kreće blizu rekordnih visina, jer su se investitori okrenuli sigurnoj imovini usred volatilnosti tržišta i slabljenja prenosa kursa jena.

Od srijede, EUR/CHF se trgovao oko 0,9414, a USD/CHF na 0,8669.

U međuvremenu, inflacija u Švajcarskoj nastavila je padati.

Švajcarska je bila izuzetak među velikim ekonomijama u dvocifrenoj spirali inflacije posljednjih godina, s rastom cijena u maloj evropskoj zemlji koji je u avgustu 2022. dostigao 29-godišnji maksimum od 3,5%.

U martu, s inflacijom od 1,2%, SNB je postala prva velika zapadna centralna banka koja je smanjila kamatne stope.

Inflacija se u septembru dodatno smanjila, zabilježivši godišnji rast od 0,8%, u odnosu na 1,1% u avgustu.

Capital Economics rekao je u bilješci prošle sedmice da sada vidi pad inflacije u Švajcarskoj na 0,3% u 2025. godini, što je pad od prethodne procjene od 0,8%, zbog snage franka i nižih troškova nafte i stanovanja. Ta bi brojka mogla postati negativna u određenim mjesecima, primijetio je Prettejohn u ponedjeljak.

„Naša je prognoza da će inflacija pasti na čak 0,1% u nekim mjesecima, tako da ne bi trebalo puno da se to spusti ispod nule,“ rekao je, opisujući deflaciju kao „realnu mogućnost“.

Jordan iz SNB-a signalizirao je CNBC-u prošlog mjeseca da bi se valutna intervencija mogla koristiti uz kamatne stope „ako bude potrebno“ kako bi se kontrolisale cijene, ali se nije obavezao na vremenski okvir.

Procjenjuje se da će banka trenutno zadržati stabilne stope na sljedećem sastanku u decembru, prije nego što će smanjiti za 25 baznih poena kako bi terminalnu stopu podigla na 0,75% u prvom kvartalu 2025. godine, prema anketi Rojtersa među ekonomistima, prenosi Bankar.me sa portala SEEbiz. (Foto Pixaaby)