Pretpostavke za novu digitalnu ekonomiju, od koje bi svi u BiH imali koristi, mogle bi se stvoriti veoma lako kroz razvijanje interneta, učenje stranih jezika i novih alata, kao i formiranje javno-privatnih partnerstava u ovoj oblasti, kaže Borislav Tadić, viši potpredsjednik u jednoj od najprestižnijih svjetskih kompanija – “Detusche Telekomu”.
“Ponuda eksperata i organizacija koji bi radili za razvijenija tržišta na daljinu npr. planiranje, dizajn ili korisničku podršku iz Banjaluke za kompanije za tržišta Evrope i Amerike je perspektivna – spriječila bi “odliv mozgova” te povećala prosječna primanja i obezbijedila više prihode od poreza”, rekao je Tadić.
Da li je BiH u zaostatku kad je digitalizacija u pitanju? Gdje se nalazimo ako se poredimo s Evropom i svijetom?
TADIĆ: U nekim oblastima smo on par s vodećim ekonomijama svijeta, u drugima ne. Naši iskusni programeri, arhitekte i dizajneri, koji mahom rade na regionalnim i međunarodnim projektima, ne zaostaju znanjem i motivacijom za kolegama iz razvijenih zemalja. Neki digitalni proizvodi iz ove zemlje su takođe inovativni, zreli i vrlo atraktivni za druga tržišta. Prostor za poboljšanje postoji u oblasti digitalnih servisa za građane, obrazovanja u high-tech domenu, startup ekosistemi, primjene standarda npr. u domenu zaštite podataka, te kvaliteta i dostupnosti moderne infrastrukture, bilo da je to 5G ili optička mreža.
Jedan ste od panelista na digitalnoj konferenciji “D-Days” posvećenoj savremenim tehnologijama, a koja će biti održana 30. septembra i 1. oktobra u Tesliću. Da li to znači da polako hvatamo korak sa svijetom ili su ovakve konferencije i dalje samo izuzetak?
TADIĆ: Drago mi je da se o digitalizaciji sve više i konkretnije razgovara te je svaki ovakav format i te kako dobrodošao. Program konferencije otvara prostor za razgovor o svim temama koje sam naveo u odgovoru na prethodno pitanje. Takođe, pozitivna je i ambicija organizatora da konferencija kako sa govornicima, tako i ciljnom publikom prelazi granice zemlje, jer tržište zapadnog Balkana i povezivanje IT subjekata iz regiona ima veliki potencijal.
Šta je, po Vašem mišljenju, kad je digitalizacija u pitanju, nešto na šta posebno treba da obratimo pažnju kao RS i BiH?
TADIĆ: Za trgovce i za korisnike u našoj zemlji bi bilo dobro kada bi online kupovina usluga i proizvoda bila jednostavna i prisutna u sličnom kapacitetu kao na Zapadu. Uz to, možemo brzo da napredujemo od primjene interneta u gradovima i poljoprivredi, od bolje promocije turizma putem digitalnih medija te primjene gotovih rješenja vještačke inteligencije u medicini. Uz to, ponuda eksperata i organizacija koji bi radili za razvijenija tržišta na daljinu, npr. planiranje, dizajn ili korisničku podršku iz Banjaluke za kompanije i tržišta Evrope i Amerike, je perspektivna – spriječila bi “odliv mozgova” te povećala prosječna primanja i obezbjedila više prihode od poreza. Za to se mogu stvoriti pretpostavke relativno lako, od učenja stranih jezika i novih alata do formiranja javno-privatnih partnerstava. Zaštita privatnosti i maloljetnika, rad od kuće te borba protiv lažnih vijesti i govora mržnje su teme kojima region takođe treba ozbiljnije da se bavi.
Kako vidite ukidanje rominga na zapadnom Balkanu?
TADIĆ: Vrlo pozitivan prvi korak. Nadam se da će uskoro uslijediti i ukidanje rominga s ostatkom Evrope.
Vi ste jedan od primjera da na ovim prostorima postoje pametni ljudi koji u svijetu mogu biti u vrhu bilo koje oblasti. Koliko je za Vaš uspjeh zaslužan obrazovni sistem, koliko Vaše lična zalaganje i porodica, a koliko nešto treće?
TADIĆ: Zahvalan sam porodici, solidnom znanju stečenom u osnovnoj školi i gimnaziji u Banjaluci, no prije više od 20 godina fakulteti u domenu informacionih tehnologija nisu bili u skladu sa zahtjevima tržišta rada. Zato sam se odlučio za magisterij i doktorat na njemačkom govornom području. Dobro obrazovanje je tek osnova, ali kontinuirano usavršavanje, upornost i umrežavanje s uspješnim ljudima je diferencijator. Takođe proaktivan stav, te balans privatnog i poslovnog, upotpunjuju listu preduslova za uspjeh u bilo kojoj oblasti. (Nezavisne)