BANJALUKA – Spas u vidu otplate nagomilanih obaveza na rate dobilo je lani 160 poreskih obveznika u Republici Srpskoj, a iznos reprogramiranih dugovanja premašio je 374,66 miliona maraka, što je za čak 306 miliona KM više u odnosu na godinu ranije.

Podaci Poreske uprave RS pokazuju da je lani pored značajnog povećanja iznosa reprogramiranih sredstava došlo i do rasta broja dužnika koji su dobili rješenje za odgođeno plaćanje.

U Poreskoj upravi navode da je u 2023. godini, od ukupno 160 odobrenih rješenja, zeleno svjetlo za odgođeno plaćanje nagomilanih obaveza za 127 obveznika na iznos duga od 374,07 miliona KM dalo Ministarstvo finansija RS, dok je Poreska uprava odobrila 33 rješenja na iznos duga od 586.122 marke.

Prema njihovim podacima, u 2022. godini ukupno je odobreno 101 rješenje o odgođenom plaćanju poreskog duga teškog 68,60 miliona maraka.

– Poreske obaveze se mogu reprogramirati jednokratno, najduže na godinu dana ili u jednakim mjesečnim anuitetima, maksimalno 60 mjeseci. Prema zakonskim propisima, postupak odobravanja odgođenog plaćanja poreskog duga za iznos dugovanja do 30.000 KM je u nadležnosti Poreske uprave, dok o zahtjevu za iznos duga većeg od 30.000 KM odlučuje Ministarstvo finansija – pojasnili su u Upravi.

Tako je na adresu Poreske uprave tokom 2023. godine stiglo 56 zahtjeva za odgođeno plaćanje dospjelih poreskih obaveza, a reprogram se odobrava onim obveznicima koji ispunjavaju uslove predviđene Zakonom o odgođenom plaćanju za dug koji je dospio najkasnije u godini koja prethodi godini u kojoj se podnosi zahtjev za odgađanje.

– Uslov je i da poreski dug bude obezbijeđen hipotekom, zalogom na pokretnim stvarima, neopozivom bankarskom garancijom, s tim da obezbjeđenje mora da bude najmanje u vrijednosti ukupnog poreskog duga, uključujući i kamatu. Takođe, neophodno je da budu izmirene pojedinačne dospjele obaveze po osnovu doprinosa za PIO, za zaposlene kojima u periodu trajanja odgode dospijeva neko iz prava penzijskog i invalidskog osiguranja – rekli su u Poreskoj upravi i dodali da reprogram ne uključuje dug po osnovu poreza na nepokretnost, na koji se ne primjenjuju odredbe Zakona o odgođenom plaćanju i on se ne može reprogramirati.

Ekonomista Marko Đogo smatra da je rast reprogramiranog duga i broja dužnika odraz usložnjavanja privredne situacije, što je u skladu sa očekivanjima jer je prošla poslovna godina bila dosta teška, naročito posljednji kvartal, kada su se brojne domaće izvozno orijentisane firme susrele sa problemima uzrokovanim recesijom koja je pogodila Njemačku.

– Procentualno, ogroman je rast iznosa dugovanja za koja je odobren reprogram i to može biti ozbiljan teret čak i za građane Srpske jer kod nas se u praksi često na kraju ispostavi da firme, koje zatraže plaćanje poreza na rate, ne mogu ni tako plaćati – kazao je Đogo i dodao da bi Njemačka, prema prognozama, ove godine trebalo da se izvuče iz krize, što ide u prilog firmama u Srpskoj koje posluju s tom zemljom.

Najveći dužnici

U Poreskoj upravi RS kažu da su među pet najvećih dužnika četiri preduzeća u stečaju i to Fabrika cijevi “Unis” iz Dervente, “Doboj putevi” iz Doboja, “Neimarstvo” Trebinje i “Farmland” Nova Topola, a slijedi ih preduzeće “Nova Dipo” iz Gornjih Podgradaca.

– Pet poreskih obveznika sa najvećim iznosom duga nema odobreno odgođeno plaćanje obaveza – rekli su u Poreskoj upravi. (Glas Srpske)