BERLIN – Finansijski rat protiv talibana znači zamrzavanje deviza i stopiranje razvojne pomoći, a stručnjaci kažu da talibanima ostaju – trgovina drogom, ucjene i ilegalni porezi, ali da to nije dovoljno da se upravlja zemljom.
Otkako su talibani preuzeli vlast u Avganistanu, u zapadnim državama se pitaju čime bi mogli da se suprotstave militantnim islamistima. Vojna rješenja ne dolaze u obzir, pa su se Sjedinjene Države i njihovi saveznici prestrojili na vođenje „finansijskog rata“, piše Dojče vele (DW).
Američki predsjednik Džo Bajden i Federalne rezerve (FED) zamrzli su milijarde dolara avganistanskih sredstava na američkim računima. Skoro devet milijardi dolara aktiva plasirano je u Sjedinjenim Državama i drugim zemljama. Među njima su i avganistanske zlatne rezerve u visini od 1,2 milijarde dolara i 300 miliona dolara u stranom efektivnom novcu.
Očekujući pad Kabula, Bajden je zaustavio protok dolara u Avganistan. Bivši predsjednik Nacionalne banke Avganistana, Ajmal Ahmadi, kaže da će ta mjera dovesti avganistanski narod u veoma težak položaj.
Vol strit žurnal izvještava da je Vašington blokirao pristup talibana računima avganistanske vlade, koji se vode kod Federalnih rezervi i drugih američkih banaka.
Ahmadi je objavio na Tviteru da Avganistan zbog velikog deviznog deficita zavisi od „redovnih isporuka gotovine svakih nekoliko nedjelja. Količina gotovine u zemlji je skoro nula“.
Više zemalja, među kojima je i Njemačka, zaustavile su razvojnu pomoć. Avganistan u velikoj mjeri zavisi od strane podrške i upućen je na nju ako želi da izbjegne slom krhke ekonomije. Međunarodni monetarni fond je blokirao 340 miliona dolara deviznih rezervi koje bi talibani mogli da pretvore u čvrstu valutu. Zvaničan razlog je „nejasna situacija da li će međunarodne zajednice priznati novu vladu“.
Svejedno kakvih se finansijskih rezervi talibani dočepaju, to neće biti dovoljno za upravljanje zemljom. Hans-Jakob Šindler, bivši koordinator jednog tima UN, kaže za DW da te rezerve nisu dovoljne kako bi se „zemlja održivo vodila“.
Talibani su niz godina kao „teroristička organizacija“ pod međunarodnim sankcijama. Svoju borbu su finansirali uzgajanjem opijuma, trgovinom drogama i ucjenama.
Avganistan je najveći izvoznik opijuma na svijetu. Najnoviji izvještaj UN procjenjuje da se godišnji prihod talibana od te djelatnosti kreće između 300 miliona i 1,6 milijardi dolara.
Novi gospodari zemlje obećali su da će okončati trgovinu drogom, ali treba biti skepričan prema tom obećanju, posebno kada se uzmu u obzir finansijske represalije koje uvodi zapadna zajednica država, navodi DW.
„Sumnjam u njihovu volju da obustave proizvodnju droge u Avganistanu. Tamošnji zapovjednici naprosto nemaju drugi izvor prihoda“, kaže Šindler.
Povjerljivi izveštaj NATO pakta navodi još neke talibanske izvore finansiranja, kao što su ilegalno iskopavanje ruda i samovoljno razrezivanje poreza i carina. Osim toga, u izvještaju se tvrdi da talibanima novac redovno pristiže od donatora iz Irana, Pakistana, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Saudijske Arabije i Katara.
Talibanima je potrebno međunarodno priznanje ako žele efikasnu vladavinu. Zamrzavanje finansija i podrške razvoju moglo bi da pomogne da se izvrši pritisak pod kojim bi talibani formirali vladu koja bi zapadnim zemljama izgledala prihvatljivo.
Šindler smatra da rezerve novca u bankama, kojih su se talibani u svom pohodu možda domogli, vjerovatno nisu značajneg obima, što bi „trebalo da dovede do pronalaženja novih izvora prihoda.“
Ahmadi smatra da izvori novca koji su na raspolaganju talibanima obuhvataju možda 0,1 do 0,2 odsto ukupnih avganistanskih rezervi u inostranstvu. „To nije mnogo“, dodaje.
Jedan broj analitičara sumnja u volju i kompetentnost talibana da iskoriste prirodne resurse, bez obzira na nekoliko ugovora sa Kinom o vađenju rude, koje je potpisala dosadašnja vlada.
„Talibani ne namjeravaju da izgrade avganistansku ekonomiju i verovatno će da okončaju svaki strani posao u zemlji. Po svojoj prirodi i ideologiji, talibani nisu zainteresovani za privredni rast“, kaže Tilman Brik, osnivač i direktor berlinskog Međunarodnog centra za bezbjednost i razvoj (ISDC).
On smatra da će zapadni investitori biti uplašeni – neće se rado upuštati u poslove sa grupom koja odbija sve liberalne vrijednosti. „Manevarski prostor privatnih investitora oduvijek je bio veoma ograničen, a biće još uži kada više ne bude zapadne vojske u zemlji“, ocenjuje Brik.
Bivši guverner Ahmadi očekuje da će novi vlastodršci odmah uvesti kontrolu deviza koja će ograničiti raspoloživost dolara, što će podstaći inflaciju i gubitak vrijednosti domaće valute, a sve to će najteže pogoditi najsiromašnije, piše DW.
