BANJALUKA – Uprkos povećanim subvencijama, sve manje poljoprivrednika u Republici Srpskoj osigurava svoju proizvodnju, te se radije oslanjaju na sreću nego na polise osiguranja.

Naime, prema podacima Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske, prošle godine pravo na premiju osiguranja ostvarilo je 196 poljoprivrednih gazdinstava, za šta je izdvojeno 1,35 miliona maraka, dok je visina premije iznosila 60 odsto od vrijednosti polise osiguranja, a maksimalna premija po korisniku 50.000 KM.

“Zahtjevi za ostvarivanje prava na podsticajna sredstva za sufinansiranje premije osiguranja primarne poljoprivredne proizvodnje podnose se najkasnije do 30. septembra, uz napomenu da je ove godine 65 odsto iznos sufinansiranja premije”, kazali su iz nadležnog ministarstva i dodali da je ove godine planiran budžet od milion KM.

Istakli su da su pravo na premiju osiguranja 2023. godine ostvarila 222 poljoprivredna gazdinstva, za šta je izdvojeno 906.000 KM.

Visina premije tada je, kako su naveli, iznosila 50 odsto od vrijednosti polise osiguranja, dok je maksimalna premija po korisniku iznosila 40.000 KM.

Podsjetili su da je 2022. godine pravo na premiju osiguranja ostvarilo 345 korisnika, za šta je izdvojeno je 620.000 KM.

“Poljoprivredni proizvođači najviše osiguravaju površine pod duvanom na području Semberije, zatim stočarsku i ratarsku proizvodnju, što je najviše zastupljeno u Lijevče polju i Posavini, dok je u drugim područjima Srpske ova mjera znatno manje popularna”, rekli su u ministarstvu.

Kako pojašnjavaju u Agenciji za agrarna plaćanja Republike Srpske, pravo na subvencije imaju proizvođači koji osiguravaju stočarsku, voćarsko-vinogradsku, povrtarsku i ratarsku proizvodnju.

“Ne postoje ograničenja u pogledu veličine površina ili broja grla, osim maksimalnog iznosa premije koja se sufinansira”, kazali su iz Agencije.

Bojan Popović, predsjednik Skupštine Udruženja društava za osiguranje RS, istakao je da oni koji su svjesni rizika koje donosi proizvodnja pod vedrim nebom sve češće uzimaju polise osiguranja.

“Ministarstvo poljoprivrede učestvuje sa 60 odsto u iznosu premije, što je značajan podsticaj. Osiguravajuće kuće nude širok dijapazon usluga, od zaštite od mraza, požara, grada, nepogoda, pa čak i suše u određenim regijama”, kazao je Popović.

Dodao je da se u Srpskoj najviše osiguravaju pšenica, kukuruz, soja i ječam.

“Voćarstvo je prethodnih godina bilo vrlo zastupljeno, ali je zbog ranog mraza ove godine veliki dio stabala ostao bez uroda, pa proizvođači nisu imali šta da osiguraju”, kazao je Popović i istakao da broj onih koji osiguravaju proizvodnju može biti znatno veći.

Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske, kazao je da mali broj poljoprivrednika ulazi u osiguranje, jer osiguravajuće kuće ne pokrivaju najčešći i najopasniji rizik – sušu.

“Tako da je to najveći rizik u poljoprivedi, pa se poljoprivrednici ne odlučuju na taj korak bez obzira na to što je premija koju daje Ministarstvo 65 odsto”, kazao je Marinković.

Dodao je da bi proizvođači bili više zainteresovani kada bi ponuda osiguravajućih kuća bila šira i uključivala više realnih rizika.

Pojasnio je da je osiguranje vid smanjenja rizika od štete, ali i istakao da nema te lepeze, odnosno širine kojom bi poljoprivrednici bili zadovoljni. (Nezavisne, Foto Pixabay)