BANJALUKA – Prve znakove oporavka bh. privrede možemo očekivati krajem 2021. godine, a oporavak će najviše zavisiti od situacija u zemljama zapadne Evrope, sa kojima BiH ostvaruje više od dvije trećine spoljne trgovine.

Mišljenja su ovo ekonomskih stručnjaka i analitičara koji su u razgovoru za “Nezavisne” saglasni da je trenutno nezahvalno prognozirati kada bi se mogao desiti oporavak bh. privrede, jer se još ne zna do kada će pandemija virusa korona trajati.

Pojedini ekonomski analitičari su mišljenja da će oporavak od krize prva dočekati metalska i obućarska industrija, a da će ugostiteljstvo najduže čekati na to, dok sa druge strane ima onih koji tvrde da će ugostiteljstvo kao sektor koji je osjetio najveće gubitke imati i najveće prihode nakon pandemije.

“Pandemija traje daleko duže od prvih najava. Nezahvalno je prognozirati koliko dugo će kriza da traje i koliko će ona na kraju štete da nanese privredi, ne samo RS, već i daleko šire”, rekao je za “Nezavisne” Vladimir Blagojević, PR Privredne komore RS.

Dodao je da u RS više ne postoji nijedno preduzeće koje na neki način nije, direktno ili indirektno, pogođeno širenjem virusa korona.

“Sa druge strane, s obzirom na specifičnost situacije, ne možemo posmatrati ni grane privrede, jer svi bilježe pad. Ono što je specifično jeste da postoje razlike među kompanijama iz iste grane privrede, gdje se situacija razlikuje od preduzeća do preduzeća, jer to zavisi od njihovih partnera”, kazao je Blagojević.

Istakao je da na poslovanje kompanija u RS ne utiče samo pandemija virusa korona u RS, već se direktno odražava i situacija koja je u najvećim stranim trgovinskim partnerima.

“Prva će se oporaviti preduzeća koja kroz pandemiju prođu sa najmanjom štetom, koja zadrže likvidnost, broj radnika i tržište”, naveo je Blagojević.

Prema njegovom mišljenju, lijek za oporavak privrede su sistemske mjere kako bi se omogućilo da privreda u cjelini startuje na najbolji način nakon pandemije.

Mirsad Jašarspahić, predsjednik Privredne komore FBiH, u razgovoru za “Nezavisne” rekao je da se prvi znakovi poboljšanja mogu najvjerovatnije očekivati već krajem 2021. godine te da je bh. ekonomija direktno podložna prenosu uticaja sa tržišta sa kojima je najviše povezana, kao što su ona u Njemačkoj i Austriji.

“Najznačajnije što će se desiti sa globalnim lancima dobavljača koji su povezani sa našim privrednicima je da će veliki lanci pokušati da se izmaknu iz dalekih destinacija, jer time žele da smanje rizik za neke buduće situacije kao što je pandemija, i opredijeliće se za bliže destinacije, kao što je zapadni Balkan”, objasnio je Jašarspahić.

Dodao je da bi ovakvu situaciju sigurno trebalo da iskoriste bh. privrednici.

“To je šansa koju BiH mora iskoristiti u ime svojih kompanija. Tu se radi o kompanijama koje se bave proizvodnjom komponenata za automobilsku industriju i generalno metalnoj i elektro industriji, kompanijama koje proizvode namještaj i slično”, kazao je Jašarspahić.

Naveo je da bh. privreda nema puno opcija za funkcionisanje, sa jedne strane tu je okretanje domaćim proizvodima, a sa druge strane treba maksimalno podržati kompanije koje su i dalje dobro pozicionirane u globalnim lancima dobavljača.

Goran Radivojac, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Banjaluci, kazao je da će se privreda u BiH vratiti na stanje koje je bilo prije pandemije oko šest mjeseci nakon što se oporave zemlje EU.

Dodao je da više od dvije trećine spoljne trgovine BiH zavisi od razmjene sa Srbijom, Hrvatskom, Slovenijom, Italijom, Austrijom i Njemačkom.

“Prve će se oporaviti grane privrede koje su vezane za zemlje EU, kao što su metalska i obućarska industrija. Zadnji zbog kontrakcije potrošnje biće sektor ugostiteljstva, to ne znači da će oni kasniti za ostalim sektorima godinu ili dvije, već oko tri ili četiri mjeseca”, rekao je Radivojac.

Sa druge strane, Admir Čavalić, ekonomski analitičar, mišljenja je da će sektor ugostiteljstva najviše osjetiti poboljšanje, jer je upravo taj sektor u periodu pandemije bio na najvećem gubitku i može očekivati i dvocifrene stope rasta od nekih 20 ili 30 odsto.

Dodao je da se pozitivni pomaci očekuju i za izvoznike, posebno ako dođe do zaustavljanja recesije u zemljama EU, koje će po oporavku odmah povući potrebu za bh. izvoznim proizvodima.

Naglasio je da će vjerovatno najmanji rast prihoda osjetiti kompanije koje nisu imale ni značajniji pad, kao što je prerađivački sektor.

“Predviđanja su da do početka 2022. godine možemo očekivati oporavak domaće ekonomije. Najtežu situaciju možemo očekivati tokom 2021. godine, jer tada dolaze na naplatu brojni problemi, od pada prihoda, blokade kompanija do pada broja zaposlenih u nekim djelatnostima”, zaključio je Čavalić. (Nezavisne)