Poslovanje Komercijalne banke ad Banja Luka je u velikom uzletu. U prošloj godini su imali dvocifrene procente rasta u gotovo svim najvažnijim segmentima poslovanja, a taj trend se nastavlja i ovoj godini. Dr Boško Mekinjić, predsjednik Uprave Banke  Komercijalne banke ad Banjaluka ne krije zadovoljstvo postignutim rezultatima, ali i ističe da je jednako važno da je banka prošla rigorozne kontrole vodećih svjetskih revizorskih kuća po pitanju kvaliteta aktive (AQR) i međunarodnih finansijskih standarda (IFRS 9) što potvrđuje da je banka stabilna sigurna i postavljena na dobrim osnovama.

SWOT: Kakav je poslovni rezultat Komercijalne banke ad Banja Luka u 2017. godini?

MEKINJIĆ: Banka je potpuno zadovoljna ostvarenim rezultatima u 2017. godini s obzirom na to da su premašeni svi najvažniji parametri, to jest banka je završila godinu iznad svih planiranih očekivanja kada je u pitanju dobit i visina aktive.

SWOT: Možete li nam konkretno reći koliko je taj rast iznosio, odnosno koliko je iznosila dobit i visina aktive?

MEKINJIĆ: Većina parametara je imala rast, gledajući u procentima, između 15 i 20 odsto, a neki su i iznad tog nivoa i to poput dobiti i ukupne aktive banke. Dobit je u 2017. godini iznosila 1,48 miliona KM, a godinu dana ranije je bila oko 615.000 KM. Aktiva je sa 294 porasla na 335 miliona KM, tako da možemo reći da smo zadovoljni kako smo završili prošlu godinu.

SWOT: Čemu možete zahvaliti ovom visokom rastu?

MEKINJIĆ: Prvenstveno, rezultat je napravljen na osnovu intezivne aktivnosti koja je bila tokom cijele 2017. godine. Ostvaren je značajan rast kreditnog portfolia u odnosu na 2016. godinu. To je jedan dio na koji je banka strateški išla i imala jasno opredjeljenje da na osnovu kamatnih prihoda značajno poveća i ukupan rezultat banke. Drugi dio je intezivna naplata plasmana. Mi smo u prošloj godini definitivno imali odličnu naplatu kredita koji su bili rizični u kategoriji nenaplativih kredita, tako da je i na taj način ostvaren značajan efekat u djelu, prvenstveno parametara koji se tiču ukupnog procenta NPL-a kao i ukupne pokrivenosti NPL-a sa ispravkama njegove vrijednosti, što je za našu banku jako značajno, zato što banka i dalje ima strategiju konzervativnog pristupa upravljanju kreditnim rizikom.

SWOT: Spmenuli ste NPL, koliki je njegov procenat?

MEKINJIĆ: Komercijalna banka je završila 2017. godinu sa procentom NPL-a od oko devet odsto. Moram tu naglasiti činjenicu da je prosečan NPL na nivou bankarskog sektora BiH 11,44%, a prošle godine je banka imala NPL od 12,40 odsto, tako da je značajno smanjen taj procenat. Međutim, ono što je najbitnije je da su povećani drugi parametri, a to je pokrivenost rizičnih plasmana sa njihovim ispravkama vrijednosti. To sve pokazuje da je banka sigurna i stabilna i jaka i da vodi računa o pokriću ovog dijela rizičnih plasmana, naravno uz trend da se i dalje vrši intezivna naplata plasmana ovog tipa.

SWOT: Kažete da je banka sigurna, da li imaju i nezavisni izvještaji koji to mogu da potvrde?

MEKINJIĆ: Pored ostvarenih rezultata koji su znatno poboljšani, bitno je naglasiti da je banka prošla asset quality review (AQR), gdje je rađena  nezavisna revizija kompletne aktive banke. Banka je prošla potpunu kontrolu i izvršila sve naloge koji su dati od strane nezavisnog revizora.

SWOT: Ko je radio reviziju?

MEKINJIĆ: Nezavisnu reviziju je radio PWC, a naš revizor je inače E&Y, a i imali smo i trećeg revizora, konsultanta KPMG za  International Financial Reporting Standard (IFRS 9). Ono što mogu naglasiti da je banka definitivno usklađena sa svim procedurama uz punu primjenu novog Zakona o bankama i primjenu IFRS 9.

SWOT: Rekli ste da najveći dio prihoda dolazio od kreditne aktivnosti. Da li  se tako nešto može očekivati i u tekućoj godini?

MEKINJIĆ: U principu može, naravno. Podsjetio bih i da je dio prihoda u učešću ostvaren po osnovu naknada i provizija koje banka ostvaruje, međutim ono što moram reći je da je opšti trend smanjenja kamatnih stopa na bankarskom tržištu i da je to intezivno u poslednjih nekoliko godina. Time je smanjena profitabilnost po osnovu kamatnih stopa, tako da će banke morati da traže druge djelove iz kojih će izvući taj prihod.

SWOT: Na koji način to mislite postići?

MEKINJIĆ: Generalno postoji trend da se ide u pravcu digitalizacije i određenih prihoda po osnovu transakcija, to jest da se po osnovu platnog prometa i transakcija ostvare što veće prihodi

SWOT: Ipak, krediti su još uvijek jedan glavni segment u prihodu banaka. Da li su u planu neke akcije da bi se privukli novi klijenti?

MEKINJIĆ: Planirane su akcije i banka kontinuirano ide sa novim proizvodima na tržište. To smo radili i tokom cijele 2017. godine i to posebno u segmentu fizičkih lica.Taj trend nastavljamo i u ovoj godini s tim da ćemo sad više uključiti i privredu i dio koji se odnosi na kratkoročne kredite, što je za klijente jako atraktivno, a sa druge strane na banku može značajno uticati da poveća svoju profitabilnost. Zato ćemo ići paralelno sa tim pristupom i sa fizičkim i sa pravnim licima sa određenim kreditima za refinansiranje, kreditima za određene kategorije klijenata sa najboljm rejtingom, jer nama je cilj da u svom portfoliju imamo najbolje klijente sa najboljm rejtingom.

SWOT: Da bi se došlo do klijenata potrebna je dobra mreža. Da li je u planu njeno širenje?

MEKINJIĆ: Komercijalna banka je svojim biznis planom predvidjela širenje mreže u 2018. godini i ono što možemo sigurno najaviti je da će se otvarati nove poslovnice u Šipovu i Derventi, gdje do sad nismo imali prisustvo. Planirano je i otvaranje manjih poslovnica u samoj Banjaluci, a biće i određenih izmjena lokacija u gradovima, gdje već imamo poslovnice radi boljeg pozicioniranja. Tu prvenstveno mislimo na Sarajevo, a u planu je, ukoliko se stigne, da se otvori i poslovnica u Mostaru. Ono što moram naglasiti je da banka posluje ne cijeloj teritoriji BiH, tako da nam je jako značajno da proširimo još više na dio FBiH.

SWOT: Stanovništvo zanima i štednja. Kakvi su tu uslovi?

MEKINJIĆ: Kada je u pitanju štednja, naša matična banka je jedna od vodećih u Srbiji po štednji građana i mi ovdje pokušavamo da pratimo taj trend, naravno ne u tolikom obimu. Značajan dio depozita je upravo na osnovu štednje stanovništva što nama daje za pravo da kažemo da imamo jasan znak izuzetnog povjerenja u banku od svojih klijenata. Ono što je bitno da su kamatne stope na štednju u padu, kao što su u padu i aktivne kamatne stope, i definitivno mislim da je u fokusu građanstva sigurnost, a ne prinos koji mogu ostvariti. Poučeni ranijim iskustvima iz proteklih nekoliko godina mislim da se ljudi sve više opredjeljuju za sigurnu banku, a ne nekoga ko im nudi previsoke kamatne stope.

SWOT: Spomenuli ste da je u planu pojačano kreditiranje u privredu. Privrednici se često žale na visoke kamate, a bankari na nedostatak dobrih projekata. Gdje je tu istina?

MEKINJIĆ: Pokušaću da pojednostavim stvari. Činjenica je da su u BiH banke prelikvidne i da se plaćaju negativne kamate na sredstva koja se preko obavezne rezerve drže u CBBiH, ali je istina i da postoji nedovoljan broj kvalitetnih projekata koji bi bili finansirani. Ako ste pratili aukcije hartija od vrijednosti gdje je i naša banka učestvovala, vidjeli ste da te emisije apsolutno ostaju pokrivene i čak ostaje veliki broj nerealizovanih naloga. Na zadnjoj aukciji je ostalo čak 50 odsto nerealizovanih naloga što jasno pokazuje da banke prelijevaju novčana sredstva u dio države. U principu, plasmani u mala i mikro preduzeća bi trebali biti bolji. Međutim u segmentu malih i pogotovo mikro preduzeća imamo najveći broj nenaplativih kredita. Na sreću taj trend se mjenja. To znači da banke vode restriktivnu politiku odobravanja kredita toj kategoriji klijenata i upravo u tom dijelu nastaje usko grlo u segmentu finansiranja tih projekata.

SWOT: Svjedoci smo velikog odliva i nedostatka kadrova, Kako se vi nosite sa tim problemom?

MEKINJIĆ: U sklopu cjelokupne aktivnosti koju smo vodili u 2017. godini banka je prepoznala mogućnost davanja šanse mladim obrazovanim kadrovima i u tom cilju smo napravili saradnju sa Ekonomskim fakultetom u Banja Luci i Ekonomskim fakultetom Pale, gdje smo primili kao pripravnike pet najboljih studenata Ekonomskog fakulteta. Ti mladi diplomirani ekonomisti su primljeni u različite sektore gdje se vodi računa o njihovom daljem razvojnom putu i u narednom periodu ćemo većinu njih sigurno i zadržati, ukoliko se pokažu da su dali ono što od njih banka očekuje. Na ovaj način jasno šaljemo poruku da se svaki trud isplati i naravno da najbolji studenti moraju biti nagrađeni za svoj trud.