Koliko god pričali o negativnim stranama nafte vezano uz očuvanje okoline, kraju korištenja nafte za sada se ne nazire skori kraj.
A nakon što je u 2022. godini cijena nafte dostigla najviši nivo u osam godina, naftne kompanije udvostručile su svoje profite.
Istovremeno, privrede najvećih svjetskih proizvođača nafte dobila su veliki podsticaj.
Ali, koje države najviše doprinose svjetskom snabdijevanju naftom? Kako bi odgovorio na to pitanje, “Visual Capitalist” je, na temelju podataka Instituta za energiju, rangirao najveće svjetske proizvođače nafte.
SAD drži titulu najvećeg svjetskog proizvođača nafte od 2018. godine, a mjesto na listi naftaša nije napustio ni prošle godine – što mu je osigurala proizvodnja od gotovu 18 miliona barela dnevno (B/D). To je činilo gotovo jednu petinu svjetske zalihe nafte.
Gotovo tri četvrtine proizvodnje nafte u zemlji koncentrisano je u pet država: Teksas, Novi Meksiko, Sjeverna Dakota, Aljaska i Kolorado.
A ko puše SAD-u za vratom? Odmah iza Amerike, u proizvodnji nafte Saudijska Arabija zauzela je drugo mjesto s proizvedenih 12 miliona B/D, što čini oko 13 odsto globalne ponude. Nimalo neočekivano, Rusija je prošle godine bila treća s 11 miliona B/D u 2022.
Ova tri najveća proizvođača nafte, zajedno s Kanadom (koja je na četvrtom mjestu) i Irakom (na petom), čine više od polovine cjelokupne svjetske ponude nafte.
Istovremeno, deset najvećih proizvođača nafte (uključujući one rangirane od šestog do desetog mjesta: Kina, UAE, Iran, Brazil i Kuvajt) odgovorni su za više od 70 odsto svjetske proizvodnje nafte. Takođe, ovih je deset naftnih divova povećalo je svoju proizvodnju u posljednje dvije godine pa je kao rezultat toga globalna proizvodnja porasla 4.2 odsto na godišnjem nivou.
Kada su u pitanju regije i njihova raspoređenost u proizvodnji, Bliski istok čini jednu trećinu globalne proizvodnje nafte, dok Sjeverna Amerika čini drugu trećinu proizvodnje.
Međutim, ono što je jasno vidljivo u podacima je pad udjela Evrope u proizvodnji nafte, koji sada iznosi 3 odsto svjetske ponude. U posljednjih 20 godina proizvodnja nafte u Evropskoj uniji pala je za više od 50 odsto – i to najviše zbog ekoloških propisa i prelaska na prirodni gas.
Takođe, članice Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC-a) kontrolišu oko 35 odsto svjetske proizvodnje nafte i oko 70 odsto svjetskih rezervi nafte, navodi “LiderMedia”.
A kako je upravo nafta melem za povezane privrede, države koje kontrolišu značajne količine proizvodnje nafte ostvarile su golemu političku i ekonomsku korist. Ali, istovremeno zbog stalnih pritisaka okretanja obnovljivoj energiji, mnogi veliki izvoznici nafte da diversifikuju svoje privrede. Međutim, svijet još treba naftu budući da ona pokriva gotovo jednu trećinu globalne potražnje za energijom.