BEČ – U centralnoj i istočnoj Evropi veliki privredni rast neće se vratiti ni nakon što sadašnja ekonomska kriza prođe, ocijenio je u ekspert bečkog Instituta za međunarodne ekonomije (WIIW) Vladimir Gligorov.

On je rekao da se međunarodni finansijski programi u istočnoj Evropi sada usmjeravaju, prije svega, na spasavanje bankarskih organizacija od kolapsa.

"U ovom trenutku Međunarodni monetarni fond (MMF) nije zainteresovan za privredni rast tih država. Kasnije, od kraja godine, postaviće se ozbiljno pitanje šta učiniti s tim zemljama kako bi se podstakao rast. Pretpostavku da će se privredni rast na Istoku vratiti čim se velike države EU oporave, smatram nerealnom", kaže Gligorov.

On kaže da MMF dobro zna da se stari model, kroz velike investicije iz zapadne Evrope, na Istoku neće ponoviti.

"Ne smijemo rano računati na dotok kapitala", objasnio je Gligorov, navodeći da se to ne može očekivati jer se banke reorganizuju, smanjuju svoje rizike i jačaju vlastiti kapital.

To će, prema njegovom mišljenju, ograničiti potencijal banaka za davanjem kredita istočnoj Evropi.

"Dodatne investicije u jugoistočnu Evropu neće više imati smisla sve dok se postojeći kapaciteti, na primjer automobilske industrije, ne iscrpe. Srednjoročno gledano, nema izvora za jači rast", podvukao je Gligorov.

Stručnjak WIIW je ocijenio da MMF ima mnogo novca i novu ulogu, jer sada predstavlja neku vrstu svjetske centralne banke koja treba da podstakne međunarodnu potražnju i manje je institucija koja podstiče reforme.

"MMF više davanje kredita ne veže za one uslove koje je postavljao ranije kada je zahtijevao striktnu privatizaciju i liberalizaciju. Značaj te finansijske institucije u politici je postao manji", ocijenio je Gligorov.

On smatra da MMF na jednoj strani ohrabruje države kao što su SAD, Japan i članice EU na veći deficit kako bi se ojačala potrošnja, a problem nastaje u ophođenju prema onim zemljama, prije svega istočne Evrope, koje se nalaze u finansijskim teškoćama, jer se Fond tu bori još s pronalaženjem pravog pristupa i djelimično djeluje još prema svom starom modelu.

"Ukoliko jedna država dospije u probleme, MMF je podstiče na štednju pri čemu je ova ustanova, međutim, postala fleksibilnija", tvrdi Gligorov, uz napomenu da eksperti Fonda, u navedenoj situaciji, najprije iznose svoje rigorozne stavove, koje poslije omekšavaju.

Zbog toga je MMF danas, kako ocjenjuje, manje konzervativan od EU u vezi s budžetskim deficitom.

Da su banke dobile mnogo veću pomoć od privrede potvrđuje i zvanična statistika EU. Evropska komisija odobrila je državnu pomoć evropskim bankama u visini skoro trećine ukupnog bruto domaćeg proizvoda (BDP) zemalja EU. Komisija navodi da ta sredstva uglavnom još nisu potpuno iskorištena, a njihova raspodjela se značajno razlikuje od zemlje do zemlje. Ukupni iznos od 31,2 odsto BDP-a zemalja EU obuhvata injekcije kapitala usljed okretanja zemalja nacionalizaciji ili djelimičnoj nacionalizaciji svojih posrnulih banaka, kao i programe izdavanja državnih garancija radi jačanja povjerenja u kreditore i odmrzavanje kreditnog tržišta. Nakon izbijanja globalne finansijske krize u SAD od oktobra prošle do sredine jula ove godine Evropska komisija odobrila je garancije u visini od 2,9 biliona evra i 313 milijardi evra za dokapitalizaciju banaka. Takve akcije su, međutim, uglavnom zaobišle zemlje istočne Evrope.