BANJALUKA – Služba za reviziju javnog sektora RS dala je negativno mišljenje za Investiciono-razvojnu banku (IRB) RS i četiri fonda koja u sastavu ove banke, rekao je danas glavni revizor Boško Čeko.

Čeko je naglasio da je negativno mišljenje dato za IRB i fondove u okviru te banke – Fond za restituciju, Akcijski fond, Fond stanovanja, Fond za razvoj i zapošljavanje, dok je Fond za razvoj istočnog dijela RS dobio mišljenje sa rezervom.

On je naglasio da se negativno mišljenje daje u slučaju kada finansijski izvještaji ne pokazuju objektivno i istinito stanje imovine i sredstava.

“Kod IRB-a ne funkcioniše sistem internih kontrola i postupaka, nisu donesene određene procedure, u sistemu organizovanja postoje fondovi sa jednim ili dvoje zaposlenih, a on je pravno lice, a da kontrole i određene odluke takvog fonda provodi IRB”, naglasio je Čeko u Banjaluci na konferenciji za novinare na kojoj je predstavio nalaze revizije Konsolidovanog finansijskog izvještaja Budžeta RS za prošlu godinu.

On je dodao da je kod IRB-a konstatovano da je u prošloj godini za nabavku poslovnog prostora banke planirano 2,84 miliona KM, a da je iznos prekoračen za 19 odsto, i ako se tome dodaju i zaključni ugovori o drugim nabavkama za potrebe IRB-a, ukupno prekoračenje plana nabavki prelazi 48 odsto.

”Banka je zaključila ugovor o kupoprodaji poslovnog prostora 16. januara prošle godine na iznos od 2,84 miliona KM, bez utvrđivanja stepena nedovršenosti prostora. To je nabavka prostora u izgradnji i time nije ispoštovana određena odredba Zakona o javnim nabavkama”, rekao je Čeko.

On je dodao da se prodavac obavezao najkasnije da preda prostor do 18. jula prošle godine, a do završetka revizije objekat nije završen i nije poznato kada će biti predat banci na upotrebu.

Glavni revizor je naveo i da je kod IRB-a došlo do odstupanja u planu nabavki kod kupovine automobila marke BMW za potrebe direktora banke, a u bilansu stanja je konstatovana nepravilna klasifikacija za ove nabavke.

Prema Čekinim riječima, konstatovano je i da je IRB na ime troškova isplaćivala i određene troškove kao ugovor o privremenim i povremenim poslovima i da zaključeni ugovori ne spadaju u domen registrovane djelatnosti, kao i da su pojedini poslovi određeni u tim ugovorima definisani pravilnikom o sistematizaciji radnih mjesta.

On je dodao da su u IRB-u isplaćivane i određene naknade koje nisu predviđene pravilnikom o platama i drugim naknadama i primanjima zaposlenim, a nema ni pravilnika o korišćenju reprezentacije.

Investiciono-razvojna banka RS saopštila je da ostaje nejasno zbog kojih nedostataka i nepravilnosti je Glavna služba za reviziju javnog sektora RS izrazila negativno mišljenje za IRB RS za 2008. godinu.

“To može u određenom stepenu uticati na razumljivost i provodivost preporuka revizora”, navodi se u saopštenju IRB RS.

“Bitno je naglasiti da je opredjeljujući faktor za ovakvo mišljenje bio u različitim stručnim gledištima primjene međunarodnih računovodstvenih standarda između revizora i menadžmenta IRB RS, te da revizija nije utvrdila nezakonitosti u radu IRB RS i fondova”, stoji u saopštenju IRB RS.

Revizija nije imala primjedbe na suštinski koncept IRB, procedure i transparentnost u radu.

“Određene ocjene i stavovi izraženi su uopšteno i ostavljaju prostor za eventualno manipulisnje u javnosti što ne koristi ni onima koji to budu radili, niti jednoj profesionalnoj instituciji kao što je IRB RS, a poznato je da su se u proteklom periodu nerijetko mogli čuti neargumentovani napadi u cilju umanjenja značaja poslovanja IRB RS”, navodi se u saopštenju.

Po prijemu revizorskog izvještaja menadžment banke preuduzeo je aktivnosti na otklanjanju uočenih nedostataka odnosno realizaciji preporuka Glavne službe za reviziju i u toku je izrada Programa mjera za provođenje preporuka revizije.

Čeko je odgovorio da je ova služba u izvještaju precizno navela stavke koje IRB nije ispunila u skladu sa revizorskim standardima.

“Kada smo sastavljali preliminarni revizorski izvještaj, mi smo IRB RS obavijestili o svim našim namjerama. Oni su dostavili primjedbe, a mi smo odgovorili koje primjedbe nismo prihvatili i zbog čega su ostale naše konstatacije iz preliminarnog izvještaja”, rekao je Čeko u izjavi za Radio-televiziju RS.

Reagujući na saopštenje IRB da ostaje nejasno zbog kojih nedostataka je Glavna služba za reviziju javnog sektora RS izrazila negativno mišljenje u izvještaju za 2008, Čeko je ponovio da su revizori uočili ozbiljne nesaglasnosti u finansiranju pojedinih stavki u finansijskim izvještajima IRB-a, te dodao da su prehodno jasno naveli koje stavke, u skladu sa revizorskim standardima, nisu u skladu sa propisima.

Govoreći o utrošku gotovo tri miliona KM za nabavku novog prostora, automobila, poklona i drugim spornim navodima iz revizorskog izvještaja, Čeko je istakao da je trebalo procijeniti period završetka novog objekta IRB-a i onda raspisati tender za završetak radova.

Ministar finansija RS Aleksandar Džombić smatra da je bitno da glavni revizor Službe za reviziju javnog sektora nigdje nije ustanovio nezakonito poslovanje IRB i nedozvoljene radnje.

“Opredjeljujući faktor za davanje negativnog izvještaja za IRB RS je različito gledište primjene Međunarodnog računovodstvenog standarda 39, koji procjenjuje određene pozicije u bilansu Akcijskog fonda i Fonda za restituciju”, objasnio je Džombić.

On je dodao da će Ministarstvo finansija kod svih preporuka dobijenih od revizora uraditi akcioni plan otklanjanja preporuka kako bi imali bolje izvještaje u narednom periodu.

“Smatramo da negativnim mišljenjem za IRB nije ukazano na njen koncept i ulogu u suštinskom opredjeljenju da IRB zauzima glavnu razvojnu ulogu za privredni i finansijski sektor RS, već samo kod primjene računovodstvenog standarda, a primjenom spornog standarda sljedeće godine ćemo otkloniti sve nedostatke i dobiti pozitivno mišljenje”, istakao je Džombić.

Glavna služba za reviziju javnog sektora RS obavila je za osam mjeseci 55 finansijskih revizija, od kojih je pozitivno mišljenje iskazano kod 18 budžetskih korisnika, mišljenja sa rezervom ili napomenom kod 32, dok je kod pet klijenata iskazano negativno mišljenje.

Od 16 revizija ministarstava, tri su dobila pozitivno mišljenje, i to Ministarstvo rada i boračko invalidske zaštite, Ministarstvo uprave i lokalne samouprave i Ministarstvo nauke i tehnologije, dok je kod 13 ministarstva Služba za reviziju izrazila mišljenje sa rezervom.

Mišljenje sa rezervom izraženo je i kod konsolidovanog izvještaja Vlade RS, Generalnog sekretarijata Vlade, Službe predsjednika, Narodne skupštine i Fonda penzijsko-invalidskog osiguranja.

Pozitivna mišljenja, između ostalog, data na finansijske izvještaje Vijeća naroda RS, Ustavnog suda RS i Ombudsmana RS.