SARAJEVO – Standard građana BiH još nije dostigao ni trećinu prosječnog standarda stanovnika zemalja Evropske unije, pokazuju podaci evropskog statističkog ureda Eurostat, koje je prilagođeno našim potrebama objavila Agencija za statistiku BiH.

Bruto domaći proizvod BiH po stanovniku posmatran prema paritetu kupovne moći, a koji se uzima kao mjera kupovne moći i životnog standarda, dostigao je tek 31 posto prosjeka u 27 zemalja EU.

Budući da uključuje i uticaj cijena, ovaj indikator najbolji je pokazatelj privrednog stanja u nekoj državi.

Podaci se odnose na period 2006 – 2008. godine, a u odnosu na prethodne dvije godine standard i kupovna moć stanovnika BiH porasli su za četiri posto.

Među 37 zemalja obuhvaćenih istraživanjem naša zemlja se po ovom indikatoru nalazi na pretposljednjem mjestu u Evropi, iznad Albanije.

Veće blagostanje nego u BiH vlada u svim zemljama u okruženju, pa je Makedonija dostigla 33 posto standarda EU, Srbija 36 posto, a Crna Gora 43 posto. Najdalje u približavanju standardu EU otišle su Hrvatska, koja je dostigla 60 posto prosjeka EU i Slovenija sa 82 posto prosjeka.

Ekonomista Izudin Kešetović kaže kako ova dva ključna indikatora govore o našem zaostatku za EU, kojoj u budućnosti treba da se pridružimo.

"Ovo nameće potrebu povećanja dohotka po stanovniku, ali postavlja se pitanje iz čega. Mi imamo potrošnju, ali ne i razvoj. Kupovna snaga stanovništva dolazi iz sfere potrošnje, doznaka iz inostranstva, javnog sektora više nego iz privatnog, te iz sive ekonomije koja ima stabilizirajuću socijalnu ulogu", konstatuje Kešetović.

Dodaje da BiH može postići makroekonomsku stabilnost na niskom nivou dohotka i kupovne snage.

"Imamo elemente fiskalne i finansijske stabilnosti, ali sa stanovništa makroekonomskog razvoja nemamo kvalitetnih pokazatelja. Umjesto pet-šest posto, koliko smo imali prije krize, trebalo bi da imamo ekonomski rast iznad 10 posto da bismo brže dostizali standard i kupovnu moć EU. Osim toga, tu je i problem visoke nezaposlenosti", obrazlaže Kešetović.

Da bismo se približili EU, zaključuje, neophodne su nam reforme, te odgovarajuće makroekonomske i industrijske politike.