BANJALUKA – Prosječna plata zaposlenih u javnom sektoru u BiH prošle godine bila je za oko 56 odsto veća u odnosu na privatni sektor, što je najveći jaz u tim primanjima među evropskim tranzicionim zemljama.

Taj podatak iznio je Ognjen Đukić, stručnjak za makroekonomiju banjalučkog Centra za istraživanje i studije GEA, na današnjojj panel diskusiji o tržištu rada u BiH, koji su u Banjaluci organizovali Udruženje ekonomista RS – SWOT i fondacija "Friedrich Ebert".

Đukić je kao uzrok ogromne razlike u primanjima naveo nagli rast plata u javnom sektoru u periodu od 2006. do 2009. godine uglavnom kao rezultat pojačanog priliva javnih prihoda nakon uvođenja PDV-a.

"S obzirom na to da javni sektor u BiH zapošljava svakog trećeg radnika postao je lider u formiranju plata čitave ekonomije, što sa sobom nosi negativne posljedice poput smanjene atraktivnosti zaposlenja u privatnom sektoru i padu njegove konkuretnosti", istakao je on.

Stoga je predložio da na nivou Fiskalnog savjeta BiH bude usvojena politika s ciljem vezanja kretanja plata zaposlenih u javnom sektoru sa privatnim sektorom, što, ukazuje, ne znači i neminovno smanjenje plata svih činovnika. Time će, kaže, biti osigurano da plate u javnom sektoru ostanu "usidrene" i ne takmiče se s privatnim sektorom.

Privatni sektor u Srbiji, za razliku od BiH, konstantno smanjuje razliku u platama u odnosu na javni sektor, što je uglavnom posljedica dolaska jakih ino-investitora, kazao je Aleksandar Ilić, stručnjak Srpskog ekonomskog foruma iz Beograda.

On je istakao da je učešće plata u privatnom sektoru u Srbiji u visini primanja u javnom sektoru povećano sa 80 odsto, koliko je iznosilo 2003. godine, na lanjskih 90 odsto.

"Najveće povećanje zarada u javnom sektoru zabilježeno je u oblastima u kojima su evidentirane i najveće investicije, kao što je sektor bankarstva", rekao je Ilić.

Ranko Milić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS, kaže da privatne firme zbog neuređenog tržišta i nelojalne konkurencije nisu bile u stanju da po visini plata pariraju javnoj službi, što se, kaže, dodatno usložilo s udarom svjetske ekonomske krize.

"Privreda, u postojećim uslovima, ne može na svojim plećima nositi velike troškove administracije i izdržati konstantni odliv kadra, koji odlazi u javni sektor zbog većih plata, iako rade iste poslove", ukazao je Milić.

Gordana Latinović, zamjenik direktora Zavoda za zapošljavanje RS, takođe, je istakla potrebu usklađivanja plata u javnom i privatnom sektoru, pogotovo u određenim zanimanjima.

"Administrativni poslovi trebalo bi da budu, ako ne izjednačeni, onda bar približno vrednovani i plaćani u oba sektora, čime bi bila povećana motivacija za zaposlenje u privatnom sektoru. Sada imamo situaciju da svi koji preko Zavoda traže zaposlenje isključivo žele da to bude u javnom sektoru", naglasila je Latinovićeva.