BANJALUKA – Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) smanjila je prognozu ekonomskog rasta BiH u ovoj godini sa blagih 0,6 odsto na još nižih 0,3 odsto, ukazujući na probleme koje nosi izborna godina.

EBRD u svom novom izvještaju ističe da BiH ove godine očekuje neznatni ekonomski rast kroz, kako navode, povećanje cijene aluminijuma, našeg glavnog izvoznog proizvoda, ali upozoravaju i na negativne političke aspekte.

"BiH je u izbornoj godini, što će realizaciju značajnih reformi učiniti manje vjerovatnom", ocjenjuju u EBRD-u.

Banka za region jugoistočne Evrope, takođe, projektuje prosječan rast BDP-a u 2010. godini od 0,3 odsto. Jedina zemlja u regionu koja će se izvjesno suočiti sa ekonomskim padom je Bugarska (-1,2 odsto), dok bi najveći pomak trebalo da ostvari Makedonija sa rastom BDP-a od 2,2 procenta. BiH će, prema prognozi iz istog izvještaja, iduće godine ostvariti najmanji ekonomski rast u regionu, od 1,7 odsto, dok će "lokomotivu" predstavljati Srbija sa napretkom od 3,2 odsto.

U mostarskom "Aluminiju", jednom od najvećih bh. izvoznika, nedavno su potvrdili da će tokom ovog i idućeg mjeseca, nakon lanjskog pada proizvodnje, pokrenuti značajnije kapacitete, a u septembru dostići punu proizvodnju. U kompaniji ističu da već neko vrijeme postoji uzlazni trend poslovanja koji nagovještava izlazak iz recesije, te im se svakodnevno nude novi otkupljivači iz BiH i regiona, ali i dalekih azijskih zemalja.

Ekonomisti ukazuju da BiH na početku 2010. pravi solidne izvozne pomake posebno u naftnom i metalskom sektoru, ali upozoravaju na i dalje lošu strukturu plasmana koji dobrim dijelom čine sirovine, odnosno rude i struja. Grčka kriza, ocjenjuju, neće se direktno negativno odraziti na bh. ekonomiju, ali će imati značajne posredne uticaje, čak i pozitivne.

"Grčka kriza indirektno će uticati na BiH zbog slabljenja evra, a samim tim i naše valute koja je za njega vezana Karensi bord aranžmanom. Slabljenje marke jeste izvozna šansa domaćim kompanijama zbog povećanja cjenovne konkurentnosti, ali postoji problem efikasnosti, odnosno nepostojanja finalnih izvoznih proizvoda", istakao je Boris Tihi, akademik i profesor Ekonomskog fakulteta u Sarajevu.

On se slaže sa ocjenom EBRD-a da će izborna godina uticati na odlaganje značajnih reformskih poteza u vođenju makroekonomske politike.

Izazovi u regionu

U izvještaju EBRD-a navodi se da većina zemalja u jugoistočnoj Evropi vjerovatno neće zabilježiti negativan ekonomski rast u 2010, ali da će tempo oporavka ostati spor.

Iako je, ističu, prisutan oporavak evrozone, glavnog izvoznog tržišta većine država regiona, čini se da će njegova brzina i dalje biti skromna. Grčka kriza, kako ukazuju, ima potencijal za direktno prelijevanje u nekoliko zemalja u kojima ta država ima snažne trgovačke, investicione i finansijske veze, ali i kroz posredni uticaj na zapadnoevropski rast.

"Zemlje koje imaju aranžmane sa MMF-om biće teško pritisnute da ispune svoje obaveze u ovoj godini. Udio nenaplativih kredita i dalje raste, a pozajmljivanje iz zapadnih banaka-majki svojim filijalama u regionu može biti predmet novih stresova ukoliko se spoljni ekonomski uslovi pogoršaju", ističu u EBRD-u.