BANJALUKA – U postupku kontrole revizorskih kuća, koja je počela ove godine, Ministarstvo finansija RS utvrdilo je određene nepravilnosti kod tri revizorska društva, i to KPMG BH Sarajevo, Arfi Bijeljina i Poslovni informator – PD Prijedor. Međutim, nisu uočene nepravilnosti zbog kojih bi im se oduzela dozvola za rad, rekao je Duško Šnjegota, pomoćnik ministra finansija RS. 
– U svakom od pojedinačnih slučajeva izdali smo rješenje o otklanjanju nepravilnosti i određene preporuke u smislu poboljšanja. Nismo bili u situaciji da nekome moramo oduzeti licencu za rad, što i nije konačan cilj. Cilj jeste da se unaprijedi stanje u profesiji koju do sada niko nije kontrolisao – rekao je Šnjegota.
On je dodao da je u planu da se do kraja ove godine završi kontrola i u revizorkim kućama "Revizija R&S" Tuzla, "Best revizor" i "Control Review" iz Banja Luke, te revizorkog društva "Confida" iz Sarajeva.
Šnjegota objašnjava da postupak kontrole, između ostalog, podrazumijeva provjeru poštivanja zakonom propisanih uslova na osnovu kojih su revizorskim društvima izdate licence, načina osiguranja od štete koja se klijentu može prouzrokovati izdavanjem pogrešnog revizorskog mišljenja, da li se postupak revizije obavlja u skladu sa zakonom i Međunarodnim standardima revizije, počevši od kontrole vremena kojeg je revizor proveo kod klijenta u reviziji, načina formiranja radne dokumentacije, načina izvještavanja o izvršenoj reviziji i slično.
– Postoji opravdana sumnja da revizori nekada i ne odu kod klijenta, a izdaju revizorsko mišljenje iako standardi nalažu obavezu revizora da značajan dio vremena provedenog na reviziji obavlja upravo na licu mjesta, tj. u prostorijama klijenta – kaže Šnjegota te dodaje da na bazi takvih podataka utvrđuju da li je revizija urađena u skladu sa propisanim standardima.
– I cijena revizorsih izvještaja pokazatelj je da stvari do sada nisu baš najbolje funkcionisale niti funkcionišu na način koji se očekuje. Mala cijena obično podrazumijeva nedovoljno uloženog rada od strane revizora. Upravo iz tih razloga izrađen je dokument "Pravila o kriterijuma za utvrđivanje naknada za izvršene usluge revizije", kojim pokušavamo djelovati na određivanje cijena revizorskih usluga, a u skladu sa brojem časova koji revizor treba da provede kod klijenta. Dokument stupa na snagu danas – rekao je Šnjegota.
Činjenica da Glavna služba za reviziju javnog sektora u RS izda negativno mišljenje o finansijskim izvještajima nekih subjekata, kao u slučaju JP Putevi RS ili Investiciono-razvojne banke RS, dok revizorsko društo za iste izda pozitivno mišljenje, Šnjegota objašnjava specifičnostima koje ne zavise od samih revizora.
– Mislim da se ne može upoređivati mišljenje koje izda Glavna služba za reviziju i nezavisni revizor, jer nisu svi standardi i pravila po kojima rade ove službe isti. U pitanju su dvije vrste propisa. Uzrok razlike u oba navedena slučaja su vrlo specifične stvari koje su se pojavljivale. U slučaju IRB to su specifčna kretanja na finansijkom tržištu i zahtjevi za primjenom krajnje komplikovanih standarda koji su stalno podložni promjeni.
Kod "Puteva RS", kao javnog preduzeća, nastao je problem oko tretiranja javne imovine – rekao je Šnjegota. Smatra da nije rješenje da se isključi jedno ili drugo mišljenje, te ističe da oba mogu imati svoje mjesto.
– Smatram da je potrebno uspostaviti dobru komunikaciju između komercijalnih revizora i Glavne službe za reviziju u slučajevima gdje se pojavljuju u istim predmetima. Zakon o računovodstu i reviziji RS definiše koji obveznici su dužni da izvrše reviziju. U redovnom planu rada Glavne službe za revizuju su prije svega korisnici prihoda budžeta, kao što su ministarstva, a samo od slučaja do slučaja i javna preduzeća, odnosno po specijalnom zahtjevu. To nije njihova redovna aktivnost i objektivno ne obuhvataju cijeli javni sektor. Ako bismo isključili komercijalne revizore došli bismo u situaciju da reviziju javnih preduzeća nema ko da radi, što svakako nije opravdano. Ali ako se desi da obje revizije dođu iste godine u jedno preduzeće mislim da bi komunikacija bila neophodna u čemu leži ključ rješenja – pojasnio je Šnjegota.
Novi zakon o jedinstvenom registru finansijskih izvještaja
Na posljednjem zasjedanju NSRS donesen je Zakon o jedinstvenom registru finansijskih izvještaja koji ima za cilj uređenje ove oblasti. Podići će se funkcionalna sposobnost Javnog registra i stvoriti jasne zakonske pretpostavke za kontrolu finansijskih izvještaja pravnih lica u RS od strane Agencije za posredničke, informatičke i finansijske usluge.
Primjera radi, predviđeni su pravo i obaveza APIF-a, koji je zadužen za prijem i obradu finansijskih izvještaja, da provede određeni nivo kontrole finansijskih izvještaja koji se predaju u registar. Ne mogu kontrolisati suštinu bilansa ali mogu vršiti formalno-pravnu, matematiču i logičku kontrolu, ko stoji iza tih izvještaja, ko ih je potpisao, da li ovlaštena lica ili ne. Trenutno, u registru postoje i pravna lica koja nisu ekonomski aktivna, zatim dosta neprofitnih pravnih lica, poput zajednica etažnih vlasnika, različitih sindikalnih organizacija, udruženja i slično. Nije moguće primijeniti jedinstven postupak da se dođe do pouzdanog registra. Predviđene su kazne koje se kreću do 15.000 maraka, za subjekte koji svoje finansijske izvještaje ne predaju u javni registar.
