BANJALUKA – Metalska industrija RS se najbolje oporavlja od lanjskog udara globalne recesije, dok pad poslova i dalje snažno potresa građevinarstvo, pokazuju polugodišnji finansijski rezultati preduzeća u sektorima koji su lani bili najpogođeniji svjetskom ekonomskom krizom. 
Podaci Agencije za posredničke, informatičke i finansijske usluge (APIF) iz Banjaluke, kojoj preduzeća dostavljaju svoje finansijske izvještaje, otkrivaju neujednačena poslovna kretanja po privrednim granama ugroženim krizom.
Preduzeća koja proizvode osnovnih metala i metalskih proizvoda, koja su se prošle godine suočila sa drastičnim padom potražnje, u prvom ovogodišnjem polugodištu bilježe povećanje prihoda za skoro dvije trećine (63 odsto), na 289,2 miliona KM. Takav pozitivan trend je izražen i kroz skok neto dobiti za 87 odsto, na 16 miliona KM, dok su gubitke srezala za 58 odsto, na 9,8 miliona KM.
Nešto blaži, ali ipak osjetni iskorak zabilježen je u rudarstvu koje je u 2010. povećalo prihode za 22 odsto, na 69 miliona KM, s tim da se to zbog velikih troškova nije odrazilo i na poboljšanu profitabilnost. Naprotiv, dobit rudnika oborena je za trećinu i iznosi tri miliona KM, dok je zbirni finansijski minus produbljen za tri procenta, na 1,6 miliona KM.
Pero Ćorić, sekretar Udruženja metalurgije i prerade metala pri Privrednoj komori RS, kaže da finansijski rezultati i podaci o rastu industrijske proizvodnje potvrđuju da se ta grana generalno oporavlja od kriznog potresa.
"Metalski sektor je specifičan jer nema opštih trendova već svako preduzeće bilježi različite poteškoće i kretanja. Ipak, dobar znak je da postoji generalni oporavak, iako se sa sigurnošću može reći da se ove godine neće dostići rezultati iz najbolje pretkrizne 2008. godine. Za to će, ipak, trebati više vremena", ukazuje Ćorić.
Građevinski sektor, koji se prvi našao na vjetrometini globalne recesije, ne samo da ne bilježi oporavak, već se strmoglavljuje još više. Prihodi građevinskih preduzeća u prvih šest mjeseci 2010. pali su za skoro četvrtinu, na 265 miliona KM, dobiti je prepolovljena i iznosi 28,8 miliona KM, dok su gubici uduplani i dostižu 9,8 miliona KM.
Ranko Milić, vlasnik i direktor Građevinskog preduzeća "Rankom inženjering" iz Bijeljine, jedini izlaz iz postojeće situacije vidi u pokretanju velikog ciklusa stanogradnje, ocjenjujući da bez toga nema održivog rasta privrede.
"Građevinarstvo, a posebno stanogradnja, prvi upadaju u krizu, ali su i motor koji može iščupati cijelu privredu iz krize, jer direktno i indirektno vuče mnoge grane, povećava zaposlenost i podstiče potrošnju. Zbog toga država mora razmišljati kako da ‘upali’ i pokrene taj motor", kaže on.
Milić, koji je i predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS, u vezi s tim predlaže kreditno zaduženje države od milijardu evra koje bi bilo usmjereno u trogodišnji ciklus izgradnje dvadesetak hiljada stanova. Efekti takvog ulaganja bili bi, smatra, vidljiviji čak i od stalno najavljivanih velikih infrastrukturnih projekata.
"Izgradnja autoputeva, koliko god bila podsticajna, nosi i negativne strane, jer u dobroj mjeri odliva novac preko inostranih izvođača. Domaće firme koje su obično podizvođači se, pak, zadužuju za nabavku opreme i zapadaju u velike probleme kada projekat završi, jer nakon toga nemaju gdje konstantno uposliti nagomilanu operativu", upozorava Milić.
