Iako su pojedine grane zabilježile visoke stope rasta proizvodnje u ovoj godini, on je uglavnom statistička posljedica izrazito niskih osnovica iz prošle godine. S izuzetkom naftne industrije i prerade hrane, sve ostale bitnije grane prerađivačke industrije su daleko ispod svojih nivoa proizvodnje iz 2008. godine, dok su neke i dodatno produbile svoj pad. Značajan rast izvoza, međutim, predstavlja pozitivan signal i ukazuje na strukturna pomjeranja ekonomije u korist izvoza 
Ipak pad BDP-a u 2009. godini:
U 2009. godini prekinut je višegodišnji trend kontinuiranog ekonomskog rasta RS. U periodu 2004 – 2008. godina BDP RS je realno rastao po stopi od 5,8% do
7,0%. Visoke stope ekspanzije, koje premašuju stope rasta u regionu, predstavljaju logičnu posljedicu relativno skromne polazne osnovice za rast. Međutim, u 2009. godini pod uticajem globalnog ekonomskog pada BDP RS je zabilježio međugodišnju kontrakciju u visini od 2,8% (-2,9% na nivou BiH), što je osjetno manje u poređenju sa smanjenjem ekonomske aktivnosti u zemljama okruženja: Slovenija (-7,8%), Hrvatska (-5,8%) i Bugarska (-5%).
Intenzivnija kontrakcija ekonomske aktivnosti navedenih zemalja rezultat je njihove veće integrisanosti u EU i globalne ekonomske tokove. Očigledno je da su se izvozno
orijentisane ekonomije s velikim udjelom cikličnih sektora poput građevinarstva, automobilske industrije i turizma suočile s oštrijim padom ekonomske aktivnosti.
Osjetljivost domaće ekonomije na globalne trendove:
Kako se u prethodnim godinama domaća ekonomija afirmisala pretežno kao dobavljač sirovina i poluproizvoda za ekonomski razvijenije zemlje, pad globalne tražnje i industrijske
proizvodnje u prethodnom periodu naročito su se nagativno reflektovali na djelatnosti rudarstva, metalne, drvne i tekstilne industrije. Rast agregatnog indeksa prerađivačke
industrije u istom periodu bio je primarno definisan ekspanzijom naftnog sektora.
Potrošački model ekonomskog rasta učinio je domaću potražnju izuzetno ranjivom na globalne finansijske zastoje (pad tekućih transfera iz inostranstva, otežan pristup spoljnim izvorima finansiranja, zastoj u prilivu stranih direktnih investicija). U takvim okolnostima
trgovina, kao značajni generator ekonomskog rasta, zabilježila je realni pad od 11,7%. Prema posljednjim projekcijama MMF-a, BiH će u 2010. godini ostvariti skroman ekonomski rast u visini od 0,5%, odnosno od 4% u 2011.
U svakom slučaju, oporavak domaće ekonomije biće snažno opredijeljen dinamikom globalnog oporavka.
Istinski oporavak industrije ili…:
Indeks industrijske proizvodnje RS nastavio je trend sporog oporavka, koji je u prvih osam
mjeseci 2010. godine iznosio 4,3%. Rezultat ovog rasta uglavnom potiče od tzv. efekta baznog perioda, te su stope rasta u većini industrijskih oblasti posljedica izuzetno niske
osnovice iz 2009. godine. Treba napomenuti da je najveći dio industrijskih grana još daleko od dostizanja nivoa proizvodnje iz 2008. godine. Rast industrijske proizvodnje u RS bio je predvođen rastom u oblasti vađenja rude i kamena od 10,1%. Postepeni oporavak industrijske proizvodnje u zemljama najznačajnijim spoljnotrgovinskim partnerima uticao je na oporavak tražnje za domaćim sirovinama, što je rezultovalo povećanjem obima proizvodnje u ovoj industrijskoj oblasti, koja je još daleko od nivoa iz 2008. godine.
U prerađivačkoj industriji, proizvodnja hrane i pića rasla je po stopi od 4,7%, dok je drvoprerađivački sektor stagnirao. Negativni efekti ekonomske krize još su naročito snažno prisutni u tekstilnoj industriji, koja je dodatno izgubila gotovo trećinu svog obima proizvodnje na međugodišnjem nivou.
Metalski sektor se oporavlja:
Oporavak globalne potražnje pozitivno se reflektovao na domaći metalski i metaloprerađivački sektor. Naime, u prvih osam mjeseci 2010. godine djelatnosti vađenja ruda metala i njihova primarna prerada zabilježile su međugodišnji rast od 92,0% i 52,6% respektivno. I pored ovako visokog rasta, obimi proizvodnje nisu dostigli nivo iz 2008. godine. U ovom sektoru, kao i u najvećem broju ostalih grana prerađivačke industrije, očigledan je visok stepen zavisnosti od stanja na tržištima EU. Prema tome, perspektive
domaće industrijske proizvodnje, u velikoj mjeri, biće opredijeljene dinamikom oporavka
globalne potrošnje.
Investitori oprezni
Averzija prema riziku i neizvjesnosti snažno oblikuje domaće
investiciono raspoloženje. Dvostruka opreznost, kako ona na strani
potražnje za kapitalom (odlaganje svih vidova neurgentne potrošnje
i investicija, posebno onih koji bi bili fi nansirani iz kreditnih zaduženja)
tako i ona na strani ponude (oprezniji pristup banka, strožiji uslovi kreditiranja),
nepovoljno se refl ektovala na nivo kreditne aktivnosti u RS. Naime,
vrijednost dugoročnih kredita odobrenih privredi RS u prvom polugodištu
2010. godine gotovo je stagnirala, uz skroman rast od 0,9%. Istovremeno,
dugoročni krediti stanovništvu ostvarili su pad od 0,3%.
Globalni pad investicija:
Prema Izvještaju Konferencije Ujedinjenih nacija o trgovini i razvoju (UNCTAD) kao neposredna posljedica uticaja globalne ekonomske krize je da je priliv stranih ulaganja u svijetu u 2009. godini smanjen za 39%. Ovaj nepovoljni trend nije zaobišao ni RS. Naime, nakon prošlogodišnje kontrakcije stranih ulaganja od 37,1%, vrijednost bruto stranih direktnih investicija, u prvih šest mjeseci 2010. godine, smanjena je za dodatnih 22,4%. Istovremeno, u strukturi stranih investicija u RS dominirala je trgovina s relativnim učešćem od 29,7% (u 2009. godini više od 50% stranih direktnih investicija je bilo
realizovano u trgovačkoj djelatnosti) i industrija sa 18,5% što upućuje na njihovu još nepovoljnu sektorsku strukturu.
Građevinarstvo u dubokoj krizi:
Nepovoljni trendovi u građevinskom sektoru RS dodatno su intenzivirani tokom 2010. godine. Vrijednost izvršenih građevinskih radova u 2009. godini smanjena je za 8%, a broj radnika angažovanih na građevinskim radovima manji je za 4,6%. Međutim, u prvih osam mjeseci 2010. stanje ovih indikatora se dodatno pogoršalo: vrijednost izvršenih građevinskih radova smanjena je po stopi od 24,9%, a broj angažovanih radnika na građevinskim radovima po stopi od 13,5%. Građevinarstvo je sektor ekonomije koji je naročito snažno pogođen ekonomskom krizom. Naime, radi se o sektoru koji je, zahvaljujući karakteru
potražnje, među prvima zapao u probleme, ali i sektoru u kojem će se posljedice krize najduže osjećati.
Kraj problema s trgovinskim deficitom?
Intenzivni oporavak spoljnotrgovinske razmjene RS i BiH evidentan je od početka godine. U periodu januar – jul 2010. godine izvoz RS je rastao po fantastičnoj stopi od 36,3%, a uvoz po stopi od 8,4% (g/g). Stopa pokrivenosti uvoza izvozom iznosila je 57,8%, što predstavlja značajno poboljšanje u odnosu na isti period prošle godine kada je iznosila
46,0%. U okolnostima dinamičnijeg rasta izvoza od uvoza spoljnotrgovinski deficit RS se istopio za dodatnih 15%, ali se i dalje zadržao na izuzetno visokom nivou. Visoki spoljnotrgovinski defi cit predstavlja jedan od hroničnih problema domaće ekonomije. Dugoročno zadržavanje postojećeg trenda daleko intenzivnijeg rasta izvoza od rasta uvoza svakako bi generisao pozitivni doprinos u rješavanju ovog problema. Međutim, uzroke aktuelnog usporavanja rasta uvoza možemo tražiti u konsolidaciji potrošnje, te njenom refokusiranju na dobra iz domaće proizvodnje i/ili nastavku selektivnog pristupa potrošnji u smislu kupovine samo neophodnig dobra, dok je luksuzna potrošnja, koja se pretežno zadovoljava iz uvoza, odložena za bolja vremena. Kretanje vrijednosti uvoza u narednom periodu daće nam odgovor na ovu dilemu, ali i opredijeliti perspektivu spoljnotrgovinskog
defi cita.
Izvoz nafte preuzeo primat nad sirovinama:
Rast ukupnog izvoza RS u periodu januar – jul bio je predvođen snažnim rastom izvoza naftnih derivata od 84,0% (g/g). Istovremeno, globalni ekonomski oporavak se pozitivno reflektovao i na izvoz sirovina, koji je rastao po stopi od 52,7%. S relativnim učešćem od
27,8% naftni derivati su preuzeli do sada neprikosnoveni primat u strukturi ukupnog izvoza iz RS od sirovina (17,9%). Povećanje uvoza naftnih derivata od 34,6% doprinijelo
je rastu njihovog relativnog učešća u strukturi ukupnog uvoza RS sa 22,2% u 2009. na 27,2% u prvom polugodištu 2010. godine. Međutim, i pored pada uvoza hrane od 4,4% (g/g) ova kategorija proizvoda je i dalje zadržala relativno visoko učešće u strukturi
ukupnog uvoza u RS (13,3%).
Zaposlenost u padu:
Tržište rada RS karakteriše trend smanjenja nivoa ukupne zaposlenosti. Prosječni broj
zaposlenih lica u martu 2010. godine smanjen je za 4,8% u odnosu na prosjek iz prošle godine što je rezultiralo pogoršanjem i onako visoke stope nezaposlenosti.
Zvanična stopa nezaposlenosti u RS je 35,9%. Međutim, ovi podaci o nivou nezaposlenosti u RS i BiH ne oslikavaju realno stanje s obzirom na to da se izvjestan broj lica koja rade na crno prijavljuju na evidenciju kako bi ostvarili prava na određene socijalne beneficije
poput zdravstvenog osiguranja, dok jedan broj zvanično nezaposlenih lica obavlja djelatnost koja nije zvanično prijavljena poput individualnih poljoprivrednih gazdinstava.
Prema međunarodno uporedivoj anketi o radnoj snazi stopa nezaposlenosti u RS u 2010. godini iznosi 23,6%, dok je u 2009. iznosila 21,4%. Istovremeno, stopa nezaposlenosti na nivou BiH iznosi 27,2%, što predstavlja pogoršanje od 3,1 procentni poen u poređenju
s prošlogodišnjom stopom. Visok nivo nezaposlenosti predstavlja jednu od najdugoročnijih
posljedica recentne globalne finansijske i ekonomske krize koja će još dugo biti aktuelna. Naime, u okolnostima pomjeranja agregatne potrošnje naniže, proizvodni kapaciteti iz pretkriznog perioda postali su predimenzionirani, dok je smanjivanje stepena njihovog
iskorišćavanja učinilo značajni dio radne snage dugoročno nepotrebnim. U iščekivanju ponovnog rasta potrošnje ovu posljedicu je potrebno, barem djelimično, sanirati kroz programe prekvalifi kacija i preusmjeravanja radne snage iz najviše pogođenih oblasti u one
segmente ekonomije koji posjeduju objektivne potencijale za rast i razvoj.
Plate stagniraju:
U prvih sedam mjeseci 2010. godine nominalna vrijednost prosječne neto plate u RS ostala
je gotovo nepromijenjena u odnosu na njenu prosječnu vrijednost iz 2009. Međutim,
prosječna neto plata je izgubila 3,5% svoje realne vrijednosti na međugodišnjem nivou. Odnos prosječne neto i prosječne bruto plate u RS iznosio je 1:1,53 što upućuje na još relativno visok stepen fiskalnog opterećenja domaće privrede koji dugoročno može predstavljati značajno razvojno ograničenje. U periodu I-VII 2010. godine djelatnost
finansijskog posredovanja s prosječnom neto platom od 1.220 KM bila je najbolje plaćena u RS, a slijede je državna uprava i odbrana i obavezno socijalno osiguranje s 1.046 KM i zdravstveni i socijalni rad s 1.019 KM. Istovremeno, radno intenzivne djelatnosti ugostiteljstva i građevinarstva predstavljaju apsolutne lidere među najslabije plaćenim djelatnostima u RS s prosječnom neto platom od 533 KM, odnosno 539 KM respektivno. Izuzetno niska prosječna neto plata u prerađivačkoj industriji od 547 KM (70% prosjeka RS) upućuje na nizak stepen tehnološke opremljenosti domaćih prerađivačkih kapaciteta,
zastupljenost radno-intenzivnih proizvodnih procesa kao i nepovoljnu kvalifi kacionu strukturu angažovane radne snage.
Penzije skoro miruju:
I pored trenda rasta ukupnog broja penzionera u RS, koji je evidentan od početka 2010. godine, vrijednost prosječne penzije ostala je gotovo nepromijenjena u odnosu na
kraj prošle godine. Prosječna avgustovska penzija u RS iznosila je 320 KM i niža je od prosječne penzije u FBiH za oko 6%. Istovremeno, prosječna penzija je dostigla samo 40,7% prosječne neto plate u RS. Tokom prethodnog perioda penzioni sistem se afirmisao kao značajni korisnik budžetskih sredstava. Naime, u 2009. godini, u strukturi ukupnih prihoda Fonda PIO RS, transferi iz budžeta su učestvovali s 21,5%, odnosno sa 173,2 miliona KM. Međutim, prema projekcijama Ekonomske politike RS za 2010. godinu budžetski transferi biće povećani za dodatnih 19,6%, te će njihovo učešće u strukturi ukupnog finansiranja Fonda iznositi 23,3%. Konstantan rast broja korisnika penzija u kombinaciji s povećavanjem učešća neizvornih prihoda u strukturi ukupnog finansiranja
Fonda PIO još više naglašava potrebu za radikalnim pristupom u procesu reformisanja penzionog sistema.
Blagi rast cijena:
Prvi znaci oporavka domaće ekonomije, podstaknuti pozitivnim globalnim ekonomskim trendovima, ponovo su aktuelizovali inflatorna kretanja u RS. U prvih osam mjeseci 2010. godine opšti nivo cijena u RS ostvario je međugodišnji rast od 2,5%, a u FBiH od 1,5%. Najveći pozitivni doprinos ubrzavanju inflacije u RS poticao je od rasta cijena duvana i duvanskih proizvoda. Naime, zahvaljujući uvođenju dodatnih akciza na duvan i duvanske proizvode koje su u primjeni od 1. jula 2009. godine, cijene u ovoj kategoriji proizvoda zabilježile su povećanje od 40,5%. U prvom polugodištu 2010. godine promet u trgovinama na malo u RS porastao je za 4% (g/g). Promet u drugom kvartalu u poređenju s prvim kvartalom rastao je po stopi od 28,2%, što upućuje na prisustvo trenda oporavka domaće potražnje, koji će takođe pospješiti inflatorna kretanja u RS.
