Ekonomski oporavak u Federaciji BiH teče sporo uz izuzetak izvoza. Prerađivačka industrija je porasla za 4,6% u prvoj polovini 2010. godine, ali je dostignuti nivo proizvodnje još manji za cijelih 13,9% u odnosu na isti period 2008. godine. Jedina pozitivna tačka, slično kao i u RS, jeste porast izvoza od 35,8%, koji je takođe još manji za 6,4% u odnosu na svoju vrijednost iz 2008. godine.

Podaci o bržem oporavku izvoza nam sugerišu da je u periodu krize došlo do određenih strukturnih pomjeranja domaće privrede prema izvozu, što je rezultovalo većim udjelom domaće proizvodnje za izvoz. Podaci pokazuju da je ovaj proces najizraženiji kod poljoprivrede i prerađivačke industrije i on je svakako u direktnoj vezi s oporavkom potražnje na izvoznim tržištima. Međutim, domaća potrošnja je još veoma niska. Blag rast cijena od 1,5% i pad zaposlenosti od 0,75% u prvoj polovoni godine, stagnacija kreditne aktivnosti, te skoman rast uvoza, koji je još daleko od svojih vrijednosti iz 2008. godine, ne daju nam signale da je došlo do značajnijeg oporavka domaće potražnje.

Šta nakon stand-by aranžmana:

Vlada Federacije BiH je, ipak, uspjela ispuniti preostale uslove MMF-a za odobravanje posljednje tranše stand-by aranžmana za BiH vrijednog oko 40 miliona evra. Ove mjere su se odnosile na usvajanje rebalansa budžeta od strane Parlamenta Federacije BiH kao i jačanje procesa revizije ratnih invaldnina. Ovogodišnji budžet je kroz rebalans uvećan za 116,1 milion KM, a navedena razlika planirano je da bude pokrivena iz sedstava MMF-a, Svjetske banke i Evropske komisije. Ocjena Vjekoslava Bevande, federalnog ministra finansija, je da “ovo ipak nije revolucija nego stabilizacija” i da ovaj posao omogućava stabilnu isplatu penzija do kraja godine. MMF je ocijenio da je usvajanje seta reformskih zakona iz oblasti javne potrošnje smanjilo makrofi nansijsku ranjivost domaće ekonomije, a kao pozitivni signali navedeni su porast depozita stanovništva u bankama, ublažavanje pada deviznih rezervi, održavanje finansijske izloženosti stranih banaka u BiH, smanjenje fiskalnih tenzija, rast izvoza, te počeci oporavka industrijske proizvodnje i prihoda od indirektnih poreza. Međutim, ostaje pitanje da li će nova vlada koja bude formirana u Federaciji BiH, nakon završetka stand-by aranžmana uspjeti da odoli različitim zahtjevima za povećanje javnih izdataka čime bi odstupila od ciljanog iznosa fiskalnog deficita od 3% BDP-a. Veliki izazov u ovom procesu je i postići planirane fiskalne uštede na kantonalnom nivou.

Krediti na ledu, osim za javni sektor:

I u Federaciji BiH još nije vraćena kreditna aktivnost. Krediti stanovništvu su krenuli u snažan pad odmah nakon pojave bankarske nervoze u oktobru 2008. godine i taj pad se zaustavio tek u aprilu ove godine od kada ukupna vrijednost odobrenih kredita stagnira na nivou nižem za oko 10% u odnosu na najviše vrijednosti prije početka krize. Pad kredita preduzećima je počeo nekoliko mjeseci kasnije, te je bio dosta blaži, dok se u 2010. godini može primijetiti stidljiv trend njihovog oporavka. Slično kao i u RS, Vlada i Vladine institucije su u istom periodu zabilježile porast kreditne zaduženosti, pa su tako krediti u ovom segmentu u avgustu 2010. godine zabilježili godišnji rast od 56,7% iako se ovdje radi o neuporedivo manjim apsolutnim vrijednostima u odnosu na preduzeća i stanovništvo. Banke u Federaciji su u avgustu ove godine imale odobrenih 122,2 miliona KM Vladi i Vladinim institucijama. Snažan rast ovog kreditnog segmenta odraz je pogoršanja fiskalne pozicije Vlade, ali i  čitav period krize.