SARAJEVO – Kratkoročni indikatori ukazuju da je BiH u prvom tromjesečju 2014. godine ostvarila znatno intenzivniji ekonomski rast u poređenju sa prethodnom godinom. Rast je bio nošen povećanjem proizvodnje i izvoza s jedne, te domaće tražnje (i uvoza) s druge strane, navodi se u informaciji Direkcije za ekonomsko planiranje (DEP) pri Savjetu ministara BiH.

Naime, nominalni rast robnog izvoza od 6% je u velikoj mjeri potakao značajno povećanje prerađivačke industrije od 10,6%. Istina, ovo je donekle neutralisano smanjenjem proizvodnje električne energije od 13,3% tako da je industrijska proizvodnja ostvarila znatno niži rast od 4,6%. U isto vrijeme, realno povećanje primanja zaposlenih od 4,1% (kao rezultat rasta broja zaposlenih od 1,4% i realne plate od 2,6%) ukazuje na značajno poboljšanje raspoloživog dohotka građana u 2014. godini.

Važnu ulogu ovdje je odigrala i deflacija od 1,6% kojom je znatno podignut realni rast plata. Kupovnu moć građana je dodatno podstakao i rast (stanja) kredita stanovništvu od 5,4%. Sve ovo je po svemu sudeći dovelo i do realnog rasta prometa trgovine na malo od približno 2% (deflacija je i ovdje značajno podigla realni rast). Na mogući rast investicija u prvom kvartalu 2014. godine ukazuje povećanje građevinskih radova od 4,3% u odnosu na četvrto tromjesečje 2013. godine. Time su građevinski radovi bili za 16% veći od prvog kvartala prethodne godine. Ovakav rast domaće tražnje je doveo do povećanja vrijednosti robnog uvoza od 5,5% čime je vanjskotrgovinski deficit roba povećan za 4,7%. Tako je pokrivenost uvoza izvozom (56,7%) ostala približno na nivou prethodne godine. Ovakva kretanja ekonomskog rasta su generalno u skladu sa očekivanjima prije svega obzirom na očekivani napredak situacije u okruženju.

Na žalost, u aprilu 2014. godine je došlo do negativnih kretanja nekoliko značajnih pokazatelja. To se prije svega odnosi na izvoz, industriju i trgovinu na malo. Smanjenjem industrijske proizvodnje u aprilu u odnosu na mart od 1,3% je prepolovljen godišnji rast iz prvog kvartala na svega 2,4% u prva četiri mjeseca. Ovo je prije svega rezultat slabe proizvodnje električne energije koja je u aprilu bila za 22% niža u odnosu na isti period prethodne godine. Pored toga, padom izvoza od 7,4% (g/g) uz blago povećanje uvoza od 3,1% je pogoršan vanjskotrgovinski bilans u aprilu. Konačno, maloprodaja takođe bilježi realno smanjenje prometa u aprilu u odnosu na mart od 2% (povećanje od 2,9% g/g). Sve ovo, te deflacija u prvom tromjesečju ukazuju na oprez kada su u pitanju očekivanja ekonomskog rasta za naredni period.

Industrijska proizvodnja

Prema preliminarnim podacima BHAS-a za period januar-april 2014. godine Bosna i Hercegovina je zabilježila rast fizičkog obima industrijske proizvodnje od 2,4% u odnosu na isti period prethodne godine. Posmatrano po sektorima najznačajniji doprinos rastu ostvaren je u domenu bh. prerađivačke industrije gdje je zahvaljujući povećanju izvozne tražnje ostvaren rast proizvodnje od 8,2%. Pored prerađivačke industrije pozitivna stopa rasta proizvodnje od oko 4% ostvarena je i u sektoru rudarstva. S druge strane, u sektoru za proizvodnju električne energije u poređenju sa istim periodom prethodne godine zabilježeno je smanjenje proizvodnje od oko 15%1. Ovo smanjenje proizvodnje električne energije u BiH posljedica je nešto slabije proizvodnje u hidroelektranama kao i prilično visoke osnovice iz prethodne godine. Ako se industrijska proizvodnja posmatra po entitetima, evidentno je da su oba entiteta u periodu januar-april 2014. godine ostvarila povećanje fizičkog obima proizvodnje sa registriranim stopama rasta od 3% u FBiH odnosno 1,1% u RS-u2.

Međutim, unatoč tome što je BiH u periodu januar-april 2014. godine u poređenju sa istim periodom prethodne godine ostvarila solidan nivo industrijske proizvodnje, činjenica je da je tokom aprila došlo do slabljenja industrijske proizvodnje. Naime, posmatrano na mjesečnom nivou industrijska proizvodnja u aprilu smanjena je za 3,3% u odnosu na isti mjesec prethodne godine. Ovo će sigurno predstavljati veliki izazov za Bosnu i Hercegovinu ako se ima u vidu da će štete od poplava tokom maja imati negativan na utjecaj na ukupnu industrijsku proizvodnju u BiH.

Tržište rada

Broj zaposlenih lica u BiH u martu 2014. godine je iznosio 700,73 hiljada, što je za 2,1% više u odnosu na isti mjesec 2013. godine. Najznačajniji porast broja zaposlenih u martu u odnosu na isti mjesec 2013. godine je u područjima prerađivačke industrije, ostalih uslužnih djelatnosti, djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane. Administrativna stopa nezaposlenosti u BiH u martu 2014. godine je iznosila 44,1%4. Broj nezaposlenih lica u BiH u aprilu 2014. godine je smanjen za 0,5% g/g, i iznosio je 546,7 hiljada.

Prosječna neto plata u BiH u martu 2014. godine je iznosila 826 KM i nominalno je veća za 0,8% g/g. I pored toga, u pojedinim područjima djelatnosti je registrovano smanjenje plata pri međugodišnjem poređenju. Najzapaženije smanjenje neto plata u martu 2014. godine u odnosu na isti mjesec 2013. godine je u područjima administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti, prevoza i skladištenja, umjetnosti, zabave i rekreacije, te ostalih uslužnih djelatnosti. Prosječna penzija u BiH u aprilu 2014. godine je iznosila 354,45 KM i veća je nominalno za 5,3% u odnosu na isti mjesec 2013. godine. Minimalne penzije u martu su iznosile 169,3 KM u RS i 326,2 KM u FBiH.

Spoljni sektor

U periodu I-IV 2014. godine izvoz je iznosio 2,8 milijardi KM, što je za 2,2% više nego u istom periodu 2013. godine, dok je uvoz iznosio oko 5 milijardi KM, što je za 4,8% više nego u istom periodu prethodne godine. Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 56,4%, dok je vanjskotrgovinski robni deficit iznosio 2,2 milijardi KM.

Izvoz u zemlje CEFTA je iznosio 414 miliona KM, što je za 9,2%, a uvoz 519 milijardu KM, što je za 11,9% više nego u istom periodu prethodne godine. Izvoz u zemlje EU je iznosio 2,4 milijarde KM, što je za svega 0,3% više, dok je uvoz iznosio 3 milijarde KM, što je za 6,7% više nego u istom periodu prethodne godine.

Posmatrajući strukturu robne razmjene po najznačajnijim uvoznim i izvoznim stavkama za period I-IV 2014. godine vidljivo je da su mineralne tvari gdje su najznačajnija nafta i naftni derivati; mašine i aparati dominirali na strani uvoza, dok su najznačajnije izvozne pozicije bazni metali gdje dominiraju aluminij, željezo i čelik, te njihovi proizvodi, rezervni dijelovi za autoindustriju; razni gotovi proizvodi kao što su namještaj, zatim mineralne tvari gdje spada nafta i električna energija.

U posmatranom periodu uvezeno je 851,5 miliona KM mineralnih tvari, od čega je 596,4 KM se odnosi na uvoz nafte i naftnih derivata, što je u poređenju sa istim periodom prethodne godine manje za 15,2%. U istom periodu izvezeno je 312,5 miliona KM mineralnih tvari od čega je izvoz nafte i naftnih derivata iznosio 100,7 miliona KM, što je 17,7% više nego u istom periodu prethodne godine.

U periodu I-IV 2014. godine uvezeno je mašina, aparata i mehaničkih uređaja u iznosu od oko 1 milijardu KM (17%), a izvezeno 409,3 miliona KM (16,2%).

638,3 miliona KM od ukupnog uvoza se odnosi na uvoz hemijskih proizvoda, što je za 6,8% u odnosu na prva četiri mjeseca 2013. godine. U istom periodu uvezeno je 171,2 miliona KM istih proizvoda, što je povećanje za 7,4%.

Zabilježen je porast uvoza baznih metala od 21,1%, dok je izvoz u odnosu na isti period prethodne godine smanjen za čak 7,1%.

Kod kategorije raznih gotovih proizvoda (namještaj, odjeća, obuća) zabilježen je rast uvoza od 9,2%, a izvoza iz BiH od 14,4% u odnosu na isti period prethodne godine.

Strane direktne investicije

Prema revidiranim podacima Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH strana direktna ulaganja (SDU) u prvom kvartalu 2014. godine iznosila 32,03 miliona KM što je manje zas 65,2% nego u istim periodu u prošloj godini (prvi kvartal 2013. godine).

Najveća ulaganja u ovome periodu su od strane „UniCredit Leasing“ d.o.o. Sarajevo, "NLB Leasing" d.o.o. Sarajevo. Ulaganja u mjesecu aprilu su iznosila 15,1 milion KM a najveće pojedinačno ulaganje u mjesecu aprilu je u „Rudnik krečnjaka Vijenac“d.o.o. Lukavac od strane turskog ulagača.

Od događaja koji će imati utjecaja na strane direktne investicije, treba spomenuti da je 28.03.2014. godine agencija za ocjenu kreditnog rejtinga „Standard & Poor’s“ potvrdila je Bosni i Hercegovini suvereni kreditni rejting „B sa stabilnim izgledima“. (SWOT)