SARAJEVO – Najave Evropske komisije da bi BiH mogla da bude uskraćena za autonomne preferencijale od 1. januara 2016. godine predstavljaju dodatni pritisak na BiH da pristane na njene, odnosno zahtjeve Hrvatske i prihvati koncept "tradicionalne trgovine" i tako otvori svoje tržište za proizvode za koje je BiH uspjela dogovoriti zaštitne carine do njenog ulaska u EU, izjavio je ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Boris Tučić.

Tučić je u intervjuu Srni naglasio da postoji prijedlog komesara za proširenje EU Štefana Filea da bi BiH, ukoliko se ne postigne dogovor o tehničkoj adaptaciji Privremenog sporazuma, odnosno Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju u kontekstu ulaska Hrvatske u članstvo Unije, mogla da bude uskraćena za autonomne preferencijale, ali i napomenuo da se o takavom prijedlogu treba da izjasni Savjet EU i Evropski parlament.

Prema njegovim riječima, BiH nastoje da natjeraju da Hrvatskoj, a preko nje i privrednim subjektima iz drugih članica Unije, omogući trgovinski režim i povlastice kakve je Hrvatska uživala u okviru CEFTA 2006, a koje sada kao članica Unije jednostavno ne može uživati.

"Samim tim, ono što zahtjeva Evropska komisija ne podrazumijeva 'tehničke adaptacije', kako oni to nazivaju, već promjenu samog trgovinskog režima, a to, ukoliko do toga dođe, mora biti realizovano u skladu sa interesima i potrebama obje ugovorne strane, a ne samo jedne", naglasio je ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

Ukoliko bi BiH prihvatili ono što se od nje traži, naglasio je Tučić, posljedice po privredu u BiH, a posebno poljoprivredu i prehrambenu industriju, bile bi nesagledive.

On je pojasnio da se Privremeni sporazum, odnosno Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju koji je BiH zaključila sa EU razlikuje od, na primjer, srbijanskog ili crnogorskog, jer je BiH liberalizovala svoje tržište za sve proizvode osim 250 tarifnih linija, odnosno petnaestak najosjetljivijih proizvoda za koje je predviđena zaštita do ulaska BiH u članstvo Unije.

"Samim tim, mi nemamo više šta da liberalizujemo osim da dozvolimo i povlašten pristup tržištu u BiH i kada je riječ o ovim, ponavljam, najosjetljivijim i carinskom tarifom BiH zaštićenim proizvodima, a to bi, prema mom mišljenju, bilo katastrofalno", ocijenio je Tučić.

Na pitanje šta je do sada učinjeno da bi se riješilo ovo pitanje i da li vidi izlaz iz te situacije, ministar Tučić je napomenuo da ovakva pozicija BiH u vezi sa ovim pitanjem počiva na potpunom konsenzusu svih nadležnih institucija u BiH.

Prema njegovom mišljenju, BiH je do sada učinila maksimum da bi se obezbijedila adaptacija Privremenog sporazuma, odnosno Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju u kontekstu ulaska Hrvatske u članstvo EU.

On je podsjetio da je održano nekoliko pregovaračkih rundi na kojima je pregovarački tim iz BiH iznio konstruktivne prijedloge u pravcu rješavanja ovog pitanja, što se, kako je istakao, ne bi moglo reći za kolege iz Evropske komisije.

"Zatim, Predsjedništvo BiH je neposredno pred ulazak Hrvatske u EU donijelo odluku o privremenoj primjeni Privremenog sporazuma i ona je na snazi dok se ne postigne dogovor o tehničkoj adaptaciji sporazuma. U decembru 2013. godine BiH je Evropskoj komisiji dostavila pravnu argumentaciju za svoje stavove koja se čvrsto temelji kako na odredbama Privremenog, odnosno Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, tako i na institutima međunarodnog ugovornog prava, a na koju, nažalost, nismo dobili odgovor", rekao je Tučić.

Umjesto toga, istakao je on, BiH je izložena ovakvim oblicima pritisaka i kvalifikuje se kao neko ko ne samo da blokira proces "tehničke adaptacije" sporazuma, nego i kao neko ko blokira sam pregovarački proces.

"To, jednostavno, nije tačno. Ne možete nekog ko je bio konstruktivan i potpuno otvoren od samog početka pregovaračkog procesa optuživati za blokadu, a posebno je poražavajuća činjenica da ovakvi pritisci iz Brisela dolaze u vremenu kada se BiH suočava sa veoma teškim posljedicama poplava koje su nas zadesile sredinom maja ove godine", istakao je Tučić.

Na pitanje šta ukoliko do ukidanja preferencijala za BiH ipak dođe, Tučić je rekao da je pravo Evropske komisije, odnosno EU u cjelini da samostalno definiše uslove i kriterijume prema kojima će dodjeljivati unilateralne trgovinske preferencijale, i to nije sporno.

"Gledajući pravnu poziciju, BiH je u potpunosti u pravu. Kada je riječ o ekonomskoj strani priče, neprodužavanjem autonomnih trgovinskih povlastica za BiH nakon 1. januara 2016. godine, zadržali bismo povlastice u smislu ukidanja ad valorem carine na određene proizvode iz glave 7 i 8 Kombinovane nomenklature, u skladu sa članom 12 Privremenog sporazuma, ali bismo izgubili preostalu komponentu carinske olakšice koja je omogućena upravo autonomnim trgovinskim mjerama", pojasnio je on.

Ukoliko bi BiH bezrezervno prihvatila šta se zahtijeva, kaže Tučić, šteta po privredu bi bila neuporedivo veća od gubitka povlastica definisanih autonomnim trgovinskim mjerama od 1. januara 2016. godine.

"Pri tome, radi se kako o direktnoj, tako i posebno indirektnoj, odnosno kumulativnoj šteti, koja bi pogodila ne samo pojedinačne privredne subjekte, nego i cjelokupne privredne sektore", naveo je on, dodavši da se, ipak, preduzimaju svakodnevne aktivnosti kako do toga ne bi došlo.

Na pitanje šta se onda krije iza ovakvog stava Brisela i ima li mjesta za "teorije zavjere", Tučić je rekao da nije pobornik nikakvih teorija zavjere i da se trudi da i ovo i sva druga pitanja sagleda realno.

"Prema mom mišljenju, radi se o čistim ekonomskim interesima. Nakon 1. jula prošle godine privredni subjekti iz Hrvatske, a pogotovo u sektoru poljoprivrede i prehrambene industrije, suočili su se sa više nego zahtjevnim i konkurentnim unutrašnjim tržištem EU", naveo je on.

Prodor prehrambenih proizvoda na sofisticirana tržišta Unije, kaže on, veoma je težak i iziskuje velika finansijska ulaganja, na primjer, u domenu distribucije i marketinga, sa upitnim efektima. "Nasuprot tome, tržišta zemalja koje još funkcinišu u okviru CEFTA 2006 su poznata, postoje obezbijeđeni i razrađeni distributivni lanci, prepoznatljivost proizvođačkih marki iz Hrvatske, identifikovane navike i preferencije lokalnih potrošača za kupovinu ovih proizvoda…", podsjetio je ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

Tome treba pridodati, dodaje on, i subvencije na koje proizvođači iz Hrvatske, nakon njenog ulaska u članstvo Unije, mogu računati, a koje proizvođačima iz BiH u drugih zemalja regiona nisu na raspolaganju.

Uzimajući u obzir sve navedeno, kaže Tučić, neki bi bili skloni reći da se kroz ovakve zahtjeve Brisela, bar u prelaznom periodu, nastoje amortizovati određeni negativni efekti suočavanja privrednih subjekata iz Hrvatske sa zahtjevnim tržištem EU. "Ukoliko je predviđeno da BiH neopravdano snosi troškove te 'amortizacije', ja se s tim ne mogu složiti", poručio je Tučić.

Komentarišući procese oporavka nakon poplava koje su zadesile BiH i na koji način zaštititi privredu u BiH u spoljnotrgovinskom kontekstu u nastupajućem, veoma osjetljivom razdoblju, Tučić je podsjetio da su se u određenim krugovima, neposredno nakon izbijanja poplava, pojavile određene inicijative i prijedlozi na koji način djelovati na spoljnotrgovinskom planu, navodno u cilju zaštite domaće proizvodnje i domaćih proizvođača.

"S jedne strane su se mogle čuti inicijative da se odmah uvedu sezonske carine na uvoz određenih kategorija poljoprivrednih proizvoda, iako oni koji su iznijeli takvu inicijativu ne samo da nisu bili pogođeni poplavama, već i vrlo dobro znaju da postojeći Zakon o carinskoj politici BiH ne predviđa mogućnost uvođenja sezonskih carina", istakao je on.

Takođe, dodao je Tučić, zagovornici ovakve inicijative vrlo dobro znaju da se BiH Sporazumom CEFTA 2006, odnosno Privremenim sporazumom o trgovini i trgovinskim pitanjima sa EU, obavezala da će se uzdržavati od uvođenja novih, odnosno podizanja postojećih carinskih i drugih sličnih opterećenja u međusobnoj trgovini.

"Njihova logika podrazumijeva djelovanje po principu 'hajde da uvedemo sezonske carine, a kada nas uhvate i preduzmu odgovarajuće mjere protiv BiH, sezonske carine ćemo odmah ukloniti'. Ne smatram da se ovakvo rezonovanje može okvalifikovati ni kao ozbiljno, a pogotovo ne kao odgovorno", konstatovao je ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa.

S druge strane, naveo je on, neki su odmah počeli da ukazuju na mehanizme koje, prema njihovom tumačenju, predviđa stav 7 člana 24 Sporazuma CEFTA 2006, jer poplave nesumnjivo spadaju u "vanredne situacije" koje pominju odredbe navedenog člana.

"Međutim, to nije tako, na šta jasno ukazuju i predstavnici EU i predstavnici država članica CEFTA 2006 sa kojima smo u stalnom kontaktu. Naime, koncept 'vanrednih okolnosti' u ovom slučaju ne odnosi se na prirodnu nepogodu kao vanredno stanje, nego referiše isključivo na tržišna kretanja, odnosno prekomjeran komercijalni uvoz, čega u ovom kontekstu u BiH u prethodnom periodu, kako svi indikatori pokazuju, nije bilo", rekao je Tučić.

Samim tim, naglasio je on, preduzimanje neutemeljenih i neargumentovanih mjera, a permanentne konsultacije i argumentovanje svih preduzetih mjera je obaveza BiH i u odnosu na EU i u odnosu na ostale strane Sporazuma CEFTA 2006, može dovesti ne samo do uvođenja recipročnih mjera od naših partnera, nego i do primjene određenih sankcionih mehanizama prema BiH koji bi imali veoma nepovoljne finansijske implikacije.

On je istakao da je od suštinske važnosti da se u narednom periodu prate tržišna kretanja u BiH, što je odgovornost niza institucija, te da se u skladu s tim i preduzimaju određene konkretne mjere.

"Takođe, iako je opredjeljenje svih da se u procesima revitalizacije i obnove fokusiramo na domaće resurse i sirovine, u određenom momentu ćemo, vjerovatno, jedan dio sirovina morati da uvezemo i s toga bilo kakvo zatvaranje tržišta, a pogotovo preduzimanje mjera koje mogu dovesti do recipročnih mjera od drugih CEFTA država, na primjer, kojima bi bio pogođen uvoz određenih strateških sirovina, bio bi veoma loš potez", ocijenio je Tučić.

Prema njegovim riječima, u komunikaciji sa CEFTA partnerima BiH je, za sada, uspjela da izbjegne bilo kakvu zloupotrebu postojećeg stanja. "Međutim, ukoliko naši partneri preduzmu određene mjere koje bi direktno ili indirektno išle protiv interesa BiH i, pogotovo, ukoliko one ne bi bile u saglasnosti sa ugovornim pravilima koje smo svi prihvatili, nadležne institucije u BiH će reagovati", naglasio je Tučić.

Govoreći o uslovima uvoza sirovina i, generalno, roba neophodnih u procesu obnove u BiH, Tučić je u intervjuu Srni naveo nekoliko primjera. "S jedne strane imamo privredne subjekte, na primjer, u obućarskoj, tekstilnoj, elektro, hemijskoj ili, dijelom, prehrambenoj industriji, čiji se neophodni repromaterijal ili uopšte ne proizvodi ili se ne proizvodi u dovoljnim količinama u BiH, te su ovi privredni subjekti primorani da taj repromaterijal uvoze.

U tom smislu, na prijedlog Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, nedavno je usvojena odgovarajuća predmetna odluka kojom se omogućavaju carinske olakšice u ovom kontekstu, pri čemu je ovogodišnje rješenje prošireno sa šest dodatnih tarifnih linija, te riješeno pitanje takozvane unutrašnje obrade, koje je opterećivalo posebno obućarsku i tekstilnu industriju u BiH", naveo je on.

Tučić je istakao da je ovo veoma važno, uzimajući u obzir da se radi o repromaterijalu fundamentalno neophodnom za funkcionisanje privrednih subjekata u kojima je zaposleno više od 30.000 ljudi u BiH.

"Kada je riječ o potrebi obnavljanja stočnog fonda, analize pokazuju da prostora za carinske olakšice svakako ima, ali da je neophodno dodatno unaprijediti i neke elemente u domenu indirektnog oporezivanja, ukoliko u potpunosti želimo da pomognemo poljoprivrednim proizvođačima.

To je, međutim, u nadležnosti nekih drugih institucija BiH, iako nas to ne sprečava da svi zajedno promišljamo u tom pravcu i, ukoliko se ukaže potreba, iniciramo određene izmjene postojećeg regulatornog okvira", zaključio je u intervjuu Srni ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Boris Tučić. (Agencije)