![](https://swot.ba/wordpress/wp-content/uploads/danijela_kulis-e1413702897980.jpg)
Odgođena naplata PDV-a malim poduzetnicima u Hrvatskoj trebala bi omogućiti lakše poslovanje. Međutim, Danijela Kuliš sa Instituta za javne financije iz Zagreba pita se može li državni proračun podnijeti odgođenu naplatu u idućim godinama
U novom newsletteru Instituta za javne financije “Obračun PDV-a po naplati računa: EU iskustva” Danijela Kuliš prikazala je iskustva primjene u zemljama EU-a koja ukazuju kako takav način obračuna PDV-a ima određene prednosti, ali i nedostatke.
Ta bi saznanja mogla biti od koristi pri oblikovanju budućega uređenja hrvatskoga Zakona o PDV-u. "Najavljena mogućnost nastavka primjene obračuna PDV-a prema naplaćenoj naknadi od početka sljedeće godine mogla bi imati dvojaki učinak", najavljuje Kuliš.
Malim poduzetnicima suočenima s nelikvidnošću i problemima dugoročne naplate računa trebala bi omogućiti lakše poslovanje. S druge strane, pitanje je može li državni proračun podnijeti odgođenu naplatu prihoda u sljedećoj i/ili sljedećim godinama.
Prema najavi, ”odgođeni prihod” u sljedeće bi se tri godine kretao od 529 milijuna do 1,1 milijarde kuna, pri čemu bi se najveći manjak za državni proračun pojavio u prvoj godini primjene
Kada se govori o ”odgođenom prihodu”, pretpostavlja se da će se porezni prihod naplatiti, ali sa zakašnjenjem.
Međutim, teško je procijeniti hoće li se svi prihodi naplatiti. Niti očekivani prihodi od PDV-a tijekom 2014. ne ostvaruju se prema planiranoj naplati. U prvih šest mjeseci 2014. naplaćeni prihodi od PDV-a manji su za 1,4 milijarde kuna nego u istom razdoblju prethodne godine.
Sadašnji sustav obračuna PDV-a po naplaćenoj naknadi primjenjuje oko 50.000 malih poduzetnika. S najavom novoga kriterija (visina prometa do 3 milijuna kuna), ovakav bi obračun moglo primjenjivati još dodatnih 70.000 poduzetnika. Stvarni broj ovisit će, za sada, o dvije neizvjesne činjenice.
Prva je, kako će sustav biti uređen u Zakonu o PDV-u. Hoće li kriterij za primjenu biti samo visina ostvarenog prometa u prethodnoj godini ili će biti propisani i drugi uvjeti?
Druga neizvjesnost je pitanje hoće li podmirivanje postojećih dugovanja za PDV biti uvjet za korištenje sustava obračuna PDV-a prema naplaćenoj naknadi. I uz odgođeno plaćanje PDV-a većini malih poduzetnika i dalje ostaje problem naplate i neizvjesni rokovi naplate računa.
Zakonski rokovi plaćanja su 30, odnosno 60 dana, i svi koji ne poštuju zakonske odredbe mogu biti kažnjeni s 10 tisuća do milijun kuna. Prema završnim računima Fine za 2013., rokovi naplate od kupaca iznose 66,6 dana, ali vrijeme naplate kratkotrajnih potraživanja od svih u poslovnom lancu i dalje je 98,5 dana.
Istraživanje tvrtke EOS, provedeno među dvjesto financijskih stručnjaka, ukazuje da poduzetnici naplatu ostvaruju uglavnom nakon četiri mjeseca, računajući rok dospijeća i prosječno kašnjenje
Najveći je problem što se određeni broj dospjelih faktura uopće ne naplati. Glavni razlozi nepravodobnoga podmirivanja obveza su problemi s likvidnošću, kao i nenaplaćena potraživanja od kupaca.
"Međutim, ostaje pitanje hoće li odgođeno vrijeme plaćanja PDV-a utjecati na uspješnije poslovanje poduzetnika ili će se raditi samo o odgodi plaćanja poreza? Neprimjereno dugački rokovi plaćanja ili čak neplaćanje računa primaran su problem koji treba rješavati i sankcionirati, što bi daleko više pridonijelo uspješnijem poslovanju malih poduzetnika", zaključuje Kuliš.
Cijeli rad pročitajte na stranicama Instituta za javne financije: Obračun PDV-a po naplati računa: EU iskustva