U okviru fiskalne decentralizacije Vlada Hrvatske bi trebala razmotriti proširivanje ili ukidanje ograničenja raspona u kojem jedinice lokalne i regionalne samouprave mogu propisivati stope vlastitih poreza, smatraju dr.sc. Anto Bajo s Instituta za javne financije i dr.sc. Marko Primorac s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu

U novim Aktualnim osvrtima Instituta za javne financije dr.sc.Anto Bajo i dr.sc. Marko Primorac analizirali su novu raspodjela poreznih prihoda između središnje države i jedinica lokalne i regionalne samouprave

Vlada je u saborsku proceduru po hitnom postupku uputila Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o financiranju jedinica lokalne i regionalne samouprave. Umjesto dosadašnje raspodjele prihoda  temeljene na statusu područja od posebne državne skrbi (PPDS) i brdsko-planinskih područja (BPP), predlaže se raspodjela na temelju izračuna indeksa razvijenosti

Indeks razvijenosti utvrđen je Odlukom o razvrstavanju jedinica lokalne i regionalne samouprave prema stupnju razvijenosti (NN 158/2013). Povlašteni se status u raspodjeli umjesto jedinicama lokalne samouprave na PPDS-u i BPP-u dodjeljuje onim jedinicama koje su te meljem Odluke razvrstane u I. i II. skupinu čija vrijednost indeksa razvijenosti ne prelazi 75 posto prosjeka RH (tzv. potpomognuta područja).

Raspodjela se za tu skupinu jedinica lokalne samouprave (u odnosu na raspodjelu koju su do sada uživale one s PPDS-a i BPP-a) tek neznatno mijenja – povećava se udio županije u prihodima od poreza na dohodak za 2 posto nauštrb dijela koji je do sada pripadao općinama i gradovima.

Svim ostalim općinama i gradovima povećava se udio općeg (nenamjenskog) dijela u prihodima od poreza na dohodak. To povećanje rezultat je smanjenja udjela za decentralizirane funkcije s dosadašnjih 12 na 6 posto.

Poticaj korištenju sredstava fondova EU-a.

Predlaže se raspodjela po kojoj će jedinice lokalne i regionalne samouprave i pravne osobe i ustanove u njihovom (su)vlasništvu kao nositelji projekata dobivati 1,5 posto poreza na dohodak za projekte sufinancirane sredstvima europskih strukturnih i investicijskih fondova. Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU utvrdit će propisom način korištenja tih sredstava.

Posljedice promjene statusa PPDS-a, BPP-a i potpomognutih područja u raspodjeli poreza na dohodak su značajne. Dijelu jedinica lokalne samouprave sa statusom BPP-a i PPDS-a smanjit će se udio u porezu na dohodak s 90 na 60 posto. Jedinice lokalne samouprave koje nisu imale poseban status u financiranju, a nalaze se na potpomognutim područjima, imat će bolji fiskalni položaj jer im se udio u porezu na dohodak povećava s 56,5 na 88 posto.

Promjene u raspodjeli poreza na promet nekretnina

Udio općine i grada u porezu na promet nekretnina povećava se sa 60 na 80 posto, a udio središnje države smanjuje se s 40 na 20 posto. Time se u državnom proračunu za 2015. prihod središnje države smanjuje za oko 232 milijuna kuna, a za isti iznos povećava se prihod gradova i općina.

Prihod od poreza na dohodak po osnovi kamata na štednju (koji će biti uveden po stopi od 12 posto) pripadat će državnom proračunu. Od oporezivanja kamata država očekuje oko 300 milijuna kuna, koje će u vidu pomoći tijekom godine uplatiti jedinicama lokalne i regionalne samouprave na potpomognutom području i to za povrate poreza na dohodak po godišnjoj prijavi građana s njihova područja (oko 308 milijuna kuna).

Maksimalna stopa prireza u Gradu Zagrebu se sa sadašnjih 30 ograničava na 18 posto. Budući da je za daljnju provedbu fiskalne decentralizacije nužno postupno povećavati autonomiju jedinica lokalne i regionalne  samouprave u prikupljanju prihoda, Vlada bi trebala razmotriti proširivanje ili pak ukidanje ograničenja raspona u kojem jedinice lokalne i regionalne samouprave mogu propisivati stope vlastitih poreza.

Dobro je da se izmjenama Zakona povlašteni status u sustavu financiranja dodjeljuje jedinicama lokalne samouprave čija je slabija razvijenost utvrđena mjerljivim pokazateljima. Na žalost, dijeljenje poreza postalo je instrument ublažavanja gospodarskih nejednakosti, financiranja kapitalnih projekata, ali i mehanizam za financiranje decentraliziranih funkcija. Višestruka uloga tog instrumenta nije poželjna.

Država bi općinama, gradovima i županijama trebala potpuno prepustiti porez na dohodak koji se prikupi na njihovom području. Dijeljenje poreza treba koristiti isključivo za ublažavanje okomite fiskalne neravnoteže – nedostatka prihoda jedinica lokalne i regionalne samouprave za financiranje decentraliziranih funkcija.

Predložene izmjene upotpunit će novu politiku regionalnog razvoja koja je najavljena izračunom indeksa razvijenosti i treba ih pohvaliti. Međutim, uvođenje jednostavnog i učinkovitog sustava fiskalnog izravnanja utemeljenog na kvalitetnim kriterijima i fiskalnim instrumentima i dalje ostaje izazov za postojeću ili neku novu buduću Vladu. (Banka.hr)