PEKING – Azijska infrastrukturna investiciona banka (AIIB), čije je osnivanje pokrenula Kina, mogla bi da ima regionalne filijale u drugim zemljama, izjavio je juče zamjenik kineskog ministra finansija Ši Jaobin.

Ministar je naveo da će sjedište banke biti u Pekingu, ali da će članice AIIB pregovarati o eventualnom otvaranju filijala u drugim zemljama, prenosi agencija AP.

Australija je juče poručila da će se priključiti AIIB-u ukoliko svi uslovi u pogledu transparentnosti te banke budu ispunjeni. Švajcarska i Luksemburg su takođe ove nedjelje saopštili da planiraju da se pridruže banci, nakon što su to već učinile Britanija, Francuska, Njemačka i Italija.

Ideja o osnivanju AIIB je kineska, a prvi memorandum o tom projektu je potpisan u oktobru prošle godine u Pekingu. Osnivački kapital banke biće 100 milijardi dolara, a početni akcionarski kapital 50 milijardi dolara.

Čelnik MMF-a Kristin Lagard kaže da će ta institucija "sa oduševljenjem" sarađivati s novoosnovanom bankom na čijem je čelu Kina.

Šefica MMF-a je ocenila da postoji "veliki" prostor za saradnju MMF-a sa AIIB u finansiranju infrastrukture.

Posmatrači u SAD i Japanu su već izrazili zabrinutost zbog planova Pekinga da osnuje AIIB, jer ta organizacija može postati ozbiljan konkurent Svjetskoj banci (SB) i Azijskoj razvojnoj banci (ADB), koje podržavaju Vašington i Tokio.

Još 2013, kada je Kina objelodanila namjeru o osnivanju banke, SAD su počele da ubjeđuju svoje saveznike da bojkotuju novu instituciju. Amerikanci tvrde da će nova banka po svoj prilici imati blaže standarde za odobravanje kredita u odnosu na Svjetsku banku.

Bijela kuća je optužila Veliku Britaniju za „konstantno podilaženje“ Kini nakon što je britanska vlada odlučila da se pridruži novoj finansijskoj instituciji s Kinom na čelu, koja bi mogla postati rival Svjetskoj banci.

Skoro raritetni prekor upućen je bliskom savezniku u trenutku kad se Britanija priprema da najavi da će biti jedan od osnivača AIIB-a vrijedne 50 milijardi dolara, čime će postati prva zemlja članica grupe G7 koja će pristupiti ovoj instituciji.

Ovaj prigovor je neuobičajen slučaj narušavanja „posebnog odnosa“ koji decenijama predstavlja kamen temeljac zapadnjačke politike. On takođe ukazuje na zabrinutost SAD zbog napora Kine da uspostavi novu generaciju međunarodnih razvojnih banaka, koje bi mogle ugroziti institucije sa sjedištem u Vašingtonu. SAD lobiraju kod ostalih saveznika da se ne pridruže AIIB-u.

Viši zvaničnik američke vlade izjavio je da je odluka Velike Britanije donijeta „gotovo bez ikakvog konsultovanja sa SAD“ i u trenutku kad je G7 razmatrao načine da se približi novoj banci.

„Obazrivi smo kad je u pitanju trend konstantnog prilagođavanja Kini, što nije najbolji način povezivanja sa silom u usponu,“ dodao je izvor.

Zvaničnici Britanije su se uzdržavali od javnog kritikovanja Kine u vezi s načinom na koji je ona izašla na kraj s prodemokratskim protestima u Hongkongu, dok je Kameron jasno stavio do znanja da ne namerava da se ponovo sastane s dalaj-lamom, duhovnim vođom Tibeta, nakon sastanka 2012. godine koji je izazvao ljutitu reakciju Pekinga.

Dok je Peking već duže vreme podozriv povodom uticaja SAD na Svjetsku banku i Međunarodni monetarni fond, Kina takođe smatra da SAD i Japan imaju preveliku kontrolu nad Azijskom razvojnom bankom čije je sjedište u Manili. Pored AIIB, Kina je takođe pokretački faktor koji je stojao iza osnivanja razvojne banke zemalja BRIKS prošle godine.

Obamina administracija je izjavila da se ne protivi AIIB, ali američki zvaničnici strahuju da bi to mogao postati instrument kineske spoljne politike ukoliko Peking bude imao pravo veta nad njenim odlukama.

Ministarstvo finansija Velike Britanije je saopštilo da je ministar finansija Džordž Ozborn razgovarao sa svojim američkim kolegom Džekom Luom o svojim namerama da Britanija postane jedan od osnivača nove banke. Ozborn je bio svjestan toga da njegova odluka neće naići na odobravanje Vašingtona.

Međutim, nije se pokajao, tvrdeći da bi Britanija trebalo da bude uključena od samog početka rada banke kako bi osigurala da ona funkcioniše transparentno. On smatra da ona popunjava značajnu prazninu u obezbeđivanju sredstava za infrastrukturne projekte u Aziji.

„Pridruživanje AIIB u fazi osnivanja će stvoriti jedinstvenu priliku da Velika Britanija i Azija zajedno investiraju i rastu“, izjavio je Ozborn. On očekuje da će i ostale zapadne zemlje, koje su dale nagoveštaje pozitivnih stavova o novoj banci, da joj se priključe.

Zemlje sveta moraju do 31. marta da se izjasne da li će tražiti članstvu u AIIB. Osim Velike Britanije, ovu novu instituciju podržavaju i Francuska, Novi Zeland, Njemačka i Italija.

Peking je osnovao AIIB u oktobru 2014. godine uz podršku još 20 zemalja, ali Japan, Južna Koreja i Australija, ključni saveznici Amerike u regionu, nisu bile među osnivačima.

Odluka najvećih svetskih ekonomija da se u ovom trenutku pridruže ugrozila bi stratešku prednost koju one mogu imati nad AIIB u periodu kad se postavlja na noge, izjavio je američki izvor.

„Velike privrede mogle bi imati veći uticaj kad bi ostale van ovog aranžmana i pokušale da oblikuju standarde koje banka usvaja nego ako bi joj se priključile u trenutku kad nisu sigurne da li će Kina zadržati pravo veta“, dodao je.

Japan je ovog mjeseca poručio da ne namjerava da učestvuje u osnivanju AIIB, dok ta organizacija „ne pojasni svoju politiku o nizu važnih pitanja s naše tačke gledišta, naročito o pravilima davanja kredita”.

Predsjednik ADB Takehiko Nakao je, međutim, izjavio da AIIB doživljava kao potencijalnog partnera, a ne rivala, dodajući da ADB već razgovara sa Pekingom, sa kojim želi da podijeli svoje iskustvo. ADB je spremna da sarađuje sa AIIB ukoliko ta banka ispuni ekološke, socijalne i druge standarde za kreditiranje, rekao je Nakao.

U Pekingu su u oktobru prošle godine memorandum o osnivanju AIIB potpisale zemlje od regionalnog giganta Indije, preko malih i siromašnih zemalja kao što je Laos, do bogatih koje ukljucuju Singapur i Katar.

Planirano je da se AIIB najprije pozabavi izgradnjom „novog puta svile“, trgovačke magistrale koja je nekada povezivala Kinu sa Evropom. Među projektima je i izgradnja željezničke pruge Peking-Bagdad, a nova banka finansiraće i izgradnju puteva, pruga, elektrana i telekomunikacione mreže radi jačanja ekonomija u regionu. (Agencije)