BEOGRAD – Profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Milojko Arsić ocenio je da povećanje plata i penzija u Srbiji u ovom momentu nije realno, ali nije isključio mogućnost da se, u dogovoru sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF), zaposlenima u javnom sektoru i penzionerima jednokratno isplati 30 do 50 odsto iznosa jedne plate.

Arsić je, u izjavi Tanjugu rekao da, na plate u javnom sektoru kod nas odlazi 11,8 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), dok je prosek u centalnoj i istočnoj Evropi oko 9,8 odsto.

"Prema međunarodnoj metodologiji i dogovoru sa MMF-om, trebalo bi da udeo plata u Srbiji ipak dođe na nekih osam odsto ili bar devet odsto BDP-a, a ako bi sada odustali, došli bi na nivo od oko 10 odsto, što je mnogo", rekao je Arsić.

Prema njegovim rečima, to je možda preambiciozno, ali plate i penzije ne bi trebalo sada odmrzavati, već bi to možda moglo u 2017. godini.

On je podsetio da je godišnja ušteda na platama i penzijama 80 do 90 milijardi dinara.

"Ne mogu sada da odustanu od takve štednje kad još praktično nismo ni počeli. Možda mogu da odustanu kad dođu bar na pola otpuštanja u javnom sektoru, sa čim se nije ni počelo, a računa se da će bar 10 odsto njih ostati bez posla. To je oko jedan odsto BDP-a", rekao je Arsić.

Odmrzavanje je moguće, izričit je on, kad se odradi bar pola ili dve trećine dogovorenog posla.

"Ne može posle mesec dana od stupanja na snagu programa sa MMF-om, da se kaže – sad može da se menja, da se odmrzavaju plate i penzije. To je loše i sa strane kredibilnosti", poručio je on.

Dokaz da ove fiskalne mere daju rezultate, rekao je Arsić, jeste i to što su budžetski rezultati u prva tri meseca ove godine bolji od očekivanih.

Ipak dobar deo tih rezultata, odnosno činjenice, da je deficit u prva tri meseca umesto 55 milijardi iznosio 21,5 milijardi dinara, posledica je privremenih faktora.

Prema njegovim rečima, dobar deo prihoda je ostvaren po osnovu dividendi koje su uplatila javna preduzeća, a bez toga bi deficit bio veći.

Takođe, navodi Arsić, javne investicije su u prvom tromesečju bile niske.

"Da li zato što su radovi spori ili je urađeno šta treba, ali nije plaćeno, svejedno, ali su ostvarene uštede na javnim investicijama od oko pet do sedam milijardi dinara. To nije dobro, jer su te investicije veoma značajne", navodi on uz opasku da je naplata poreza je realno povećana, verovatno zbog borbe protiv sive ekonomije.

Arsić je zaključio da bi do kraja godine bilo realno da deficit na mesečnom nivou iznosi u proseku po 15 do 20 milijardi dinara.

Kim: Pre povećanja plata potrebna ozbiljna analiza podataka

Međunarodni monetarni fond nije dobio nikakav zvaničan predlog Vlade Srbije da se razgovara o eventualnom povećanju plata i penzija, zbog dobrih fiskalnih rezultata u prva tri meseca, izjavio je stalni predstavnik tog fonda u Beogradu Daehaeng Kim.

"Podaci ne lažu i tačno je da postoje znaci oporavka, odnosno da su rezultati bolji od očekivanih, ali je ipak potrebno da uradimo ozbiljnu analizu, kako bi videli kakva je priroda tih podataka i da li su rezultati održivi, rekao je Kim nakon predavanja "25 godina tranzicije: "Zapadni Balkan i razvoj Evrope", koje je održao na Ekonomskom fakultetu.

Upitan da li je iznenađen dobrim fiskalnim rezultatima u prva tri meseca kada je deficit bio gotovo upola manji od planiranog, Kim je odgovorio:" Nisam bio iznenađen, više sam bio srećan što to vidim".

On je rekao da je dobro što je vlada odlučila da smanji plate i penzije i pre nego što je ušla u pregovore o aranžmanu sa MMF-om.

"Treba istaći da nije cilj ni MMF-a ni vlade da se smanjuju primanja građana, nego da se popravi fisklana pozicija. U Srbiji je visok deficit budžeta i javni dug, ali je potreban konstantan trud, kako bi se oni postavili i zadržali na održivom nivou.

Prema njegovim rečima, rano je komentarisati, budući da MMF nije dobio zvaničan upit vlade.

Predstavnik MMF-a je najavio da će poseta ove međunarodne finansijske institucije početi 29. aprila, kada će doći tehnička misija, a da će od 4. do 12. maja mislija MMF-a voditi diskusije na visokom nivou sa predstavnicima Vlade Srbije.

Loša banka nije pravo rešenje za nenaplative kredite

Formiranje takozvane "loše banke" koja bi "pokupila" nenaplative kredite poslovnih banaka, ne bi rešila taj problem u Srbiji, ocenio je Kim.

"Rešavanje tog problema je u regionu Zapadnog Balkana sporo, a udeo nenaplativih kredita (NPL) je mahom dvocifren. Veći problem je što, kad se nešto u tom smislu zakoči, jako sporo se rešava", rekao je on.

U Srbiji, kako je podsetio, veći problem sa NPL-ovima je u kreditima koji su odobreni firmama, dok građani urednije vraćaju.

On je rekao da je problem s firmama koje ne plaćaju kredite, još dublji, jer čak i kad bi se očistili bilansi banaka, za godinu, dve, tri, opet bi se pojavili loši krediti.

Kim je problem ilustrovao na primeru SAD-a i Skandinavije.

U Americi, kako je rekao, mnogo ljudi gubi posao, ali oni lako nalaze novo zaposlenje.

Skandinavske zemlje daju socijalnu pomoć onima što su ostali bez posla, ali nijedna od tih zemalja ne održava sama radna mesta, odnosno, ne drži veštački preduzeća koja ne rade.

Stalni predstavnik MMF-a u Beogradu je ocenio da je Vlada Srbije danas više posvećena reformama nego ranije i da je mnogo toga uradila i pre nego što je ušla u pregovore sa tom međunarodnom finansijskom institucijom.

U tom smislu, on je naveo da je dobro što je vlada odlučila da smanji plate i penzije i pre nego što je ušla u pregovore o aranžmanu sa MMF-om i naglasio da se "fiskalna konsolidacija sprovodi ne zato što je MMF zao i to traži, već zato što je ključna za makroekonomsku stabilnost".

Kim je pohvalio i donošenje Zakona o radu, stečaju, privatizaciji…reformu penzijskog sistema, dok je, prema njegovim rečima Srbiji i dalje problem konkurentnost, upravljanje i privođenje kraju procesa privatizacije.

Predstavnik MMF-a je najavio da će poseta misija ove međunarodne finansijske institucije početi 29. aprila, kada će doći tehnička misija, a da će od 4. do 12. maja misija MMF-a voditi diskusije na visokom nivou sa predstavnicima Vlade Srbije. (Agencije)