U proceduri hrvatskog Sabora su Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o uskrati prava na uvećanje plaće po osnovi ostvarenih godina radnog staža i Prijedlog zakona o uskrati isplate pojedinih materijalnih prava zaposlenima u javnim službama . Oba prijedloga odnose se na provedbu Vladinih mjera za smanjenje visoke razine proračunskog manjka.

Piše: Anto Bajo, viši naučni saradnik Instituta za javne finansije i vanredni profesor Ekonomskog fakulteta u Zagrebu (izvorni tekst objavljen je u Aktuelnim osvrtima Instituta za javne finansije)

U prosincu 2013. Europska komisija donijela je zaključak o postojanju prekomjernog proračunskog manjka u Hrvatskoj. Već koncem siječnja 2014. Vijeće EU-a usvojilo je preporuke i pozvalo Hrvatsku da provedbom strukturnih mjera smanji prekomjerni proračunski manjak do 2016.

Vlada je u Programu konvergencije za razdoblje 2014.-2016. navela mjere za smanjenje proračunskog manjka i kvantificirala njihov fiskalni učinak. Jedna od mjera za smanjenje manjkova jeste ukidanje dijela prava (naknada) zaposlenih financiranih iz Državnog proračuna.

Rashodi za zaposlene

Rashodi za zaposlene u Državnom proračunu kontinuirano se smanjuju od 22,4 milijarde kuna 2012. do planiranih 21,5 milijardi kuna 2014. Planom za 2015. visina rashoda za zaposlene i dalje se smanjuje na 21,1 milijardu kuna.

Sredstva za financiranje plaća osiguravaju se općim prihodima i primicima, doprinosima te primicima od zaduživanja. U promatranom razdoblju rashodi za zaposlene se smanjuju, ali samo u dijelu dodataka plaći (za posebne uvjete rada, rad tijekom blagdana ili neradnog dana, rad u više smjena,, godine staža itd.).

Vlada za sada nije revidirala ni tražila smanjenja osnovne plaće zaposlenih (kroz promjene koeficijenata). To smanjenje očito je ostavljeno u naslijeđe Vladi koje će biti izabrana na parlamentarnim izborima.

Pravni temelji za smanjenje prava zaposlenih

Zakonom o uskrati prava na uvećanje plaće po osnovi ostvarenih godina radnog staža (NN 41/14) od 1. travnja do 31. prosinca 2014. zaposlenima u državnim i javnim službama je ukinuto pravo na uvećanje plaće temeljem ostvarenih godina radnog staža.

Do kraja 2014. nisu dovršeni pregovori Vlade sa sindikatima za sve važeće granske kolektivne ugovore pa je Vlada nastavila smanjivati rashode za zaposlene primjenom uredbi na temelju zakona o ovlastima Vlade RH koji joj daje pravo da na takav način uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskog sabora.

Jedna od takvih uredbi je i ona o izmjeni Zakona o uskrati prava na uvećanje plaće po osnovi ostvarenih godina radnog staža (NN 157/14).

Tom uredbom primjena Zakona o smanjenju prava produžena je do 31. ožujka ove godine. Od 2012. do 2014. Vlada je Zakonom o uskrati isplate pojedinih materijalnih prava zaposlenima u javnim službama (NN 143/12 i 159/13) i novim prijedlogom Zakona u 2015. ukinula isplate regresa za korištenje godišnjeg odmora i pravo na isplatu božićnice za 2015.

Fiskalni učinci smanjenja naknada zaposlenima

Od 1. travnja 2014. ukinuto je pravo na uvećanje plaće po osnovi ostvarenih godina radnog staža, smanjene su plaće dužnosnika za 6 posto.

Smanjeni su dodaci na plaće djelatnih vojnih osoba u sektoru obrane i dodaci za pasivna dežurstva u pravosuđu, a promijenio se i način obračuna plaća u sustavu znanosti.

U 2014. zahvaljujući navedenim mjerama u proračunu je ušteđeno pko 359 milijuna kuna (0,11% BDP-a).

Međutim, povećanje stope doprinosa za zdravstveno osiguranje s 13 na 15 posto, s učinkom od 251 milijuna kuna (0,08% BDP-a), poništilo je djelomično učinak smanjenja naknada za zaposlene pa se (neto) fiskalna ušteda naknada zaposlenima svela na 108 milijuna kuna (0,03% BDP-a).

Za 2015. nije poznati fiskalni učinak ukidanja dodataka na plaću zbog ukidanja dodataka na radni staž. S druge strane, u ovoj godini očekuje se ušteda od 350 milijuna kuna zbog ukidanja regresa za godišnji odmor i božićnice. Ukupne uštede mogle bi biti veće od izvornog plana iz Programa konvergencije.

Veći naglasak na prihodnim strukturnim mjerama

Promjene dvaju zakona Sabor treba usvojiti po hitnom postupku kako bi stupile na snagu od 1. travnja 2015.

U travnju će Vlada u sklopu Nacionalnog programa reformi Europskoj komisiji predstaviti mjere za uklanjanje proračunskih i makroekonomskih neravnoteža. Vlada je od pokretanja procedure prekomjernog proračunskog manjka više pozornosti posvećivala povećanju prihoda kroz brojne promjene poreznih propisa.

Zbog već iskorištenog potencijala naplate prihoda Vladi od 2016. uglavnom ostaju na raspolaganju relativno nepopularne mjere – od uvođenja poreza na imovinu do smanjenja plaća u javnim službama i daljnjih smanjenja socijalnih prava i subvencija.

Ukupna fiskalna prilagodba u odnosu na 2014. je manja, a smanjenje je veće na strani rashoda nego na strani prihoda.

U 2016. Vlada nije planirala detaljnije mjere fiskalnih prilagodbi. Te mjere bi mogle biti definirane u sklopu Novog Nacionalnog programa reformi ili pak ostavljene u mjerodavnosti novo izabrane Vlade. (IJF/Banka.hr)