BEOGRAD – Srbija je jedina zemlja u Evropi, uz Grčku, kojoj MMF predviđa rast stope nezaposlenosti. Naredne godine ćemo, tvrde, biti evropski rekorderi zajedno sa Grčkom.

U aprilskom izveštaju o stanju svetske privrede, dokumentu prezentovanom na Prolećnom zasedanju Generalne skupštine Međunarodnog monetarnog fonda u Vašingtonu, koji je u toku, stopa nezaposlenosti sa kojom će Srbija završiti ovu godinu projektovana je na 20,7 odsto, što je jedan odsto više nego što je, prema podacima MMF, naša zemlja završila 2014.

Projekcije MMF tako pokazuju da će nezaposlenost u 2016. u Srbiji skočiti sa 20,7 na 22 odsto, a jedino će ih više biti u Grčkoj gde će taj skok biti sa 22,1 odsto ove godine na 24,8 odsto sledeće.

Ministar za rad, boračka i socijalna pitanja Aleksandar Vulin kaže da nije nemoguće da je MMF pogrešio.

"MMF ume da pogreši. Oni su nam, za ovu godinu, predvideli negativan rast BDP, a mi ćemo imati ili nulu ili blagi rast. Republički zavod za statistiku je referentna ustanova i ima metodologiju koju prihvata ceo svet. Kada ona kaže da je pala nezaposlenost, onda je ona pala. Povećana je i količina doprinosa koji se uplaćuju u penzioni fond. Odakle, ako nije povećana zaposlenost. Količina novca koja je ušla u penzioni fond ne može da se lažira", zaključuje Vulin.

Međutim, ne treba zaboraviti da je sredinom prošle godine smanjen porez na plate za dva odsto, za koliko je povećana stopa doprinosa za PIO fond, što je uticalo da bude veći priliv novca u Fond PIO.

U Hrvatskoj će pasti sa 17,3 na 16,9 odsto, u Italiji sa 12,6 na 12,3 procenata, u Bugarskoj sa 10,9 na 10,6 odsto, u Sloveniji sa 9 na 8,3 procenta, dok će u Rumuniji stopa nezaposlenosti ostati ista kao i ove godine – 6,7 odsto.

Nezvanično se može čuti da je MMF, u svojim projekcijama za Srbiju, računao na moguće smanjenje zaposlenosti po osnovu strukturnih reformi na koje se zvanični Beograd obavezao prilikom pregovora o aranžmanu.

A tu se pominje da će status preko 500 firmi u restrukturiranju biti rešen do kraja ove godine. Okvirno se računa da će, u ovom procesu, bez posla ostati bar 30.000 ljudi. To je moglo da opredeli i prognoze te međunarodne institucije.

Tu je i korporativizacija javnih preduzeća gde se takođe računa da će mnogi zaposleni biti višak. Racionalizacija javnog sektora do 2017, bar prema proceni Fiskalnog saveta, znači manje oko 27.000 ljudi iz ovih delatnosti u radnom odnosu. To bi, kako se računa, moglo da znači skoro deset odsto manje zaposlenih u državi u odnosu na 2014.

Mada statističari Republičkog zavoda za statistiku kažu da ne znaju koju metodologiju primenjuje MMF, kao i da se oni kao državna institucija, ne bave ovom vrstom projekcija, stopa nezaposlenosti od 19,7 odsto s kojom je Srbija prema podacima Fonda završila 2014. godinu skoro da su potpuno saglasni sa stopom koju je nedavno objavio i Zavod za statistiku. Razlika je samo 0,1 odsto.

Međutim, stopa nezaposlenosti od 19,6 odsto za 2014. koju je objavio Republički zavod za statistiku dobijen je po osnovu ankete o radnoj snazi, koja evidentira da je zaposlen svaki građanin Srbije koji je, bar jedan sat nedeljno, radio bilo kakav posao, bez obzira na to da li je reč o stalno zaposlenom ili o radniku koji radi na crno.

U ovoj godini bićemo jedina država u Evropi u kojoj će, računa MMF, pasti vrednost BDP u odnosu na 2014. (u kojoj nam je bruto domaći proizvod bio u minusu od 1,5 odsto), od 0,5 odsto, teško da se može računati baš na značajniji rast interesovanja privatnih firmi za nova zaposlenja.

Sertić: Povećanje broja zaposlenih do 180.000

Strategija za podršku razvoja malih i srednjih preduzeća predviđa povećanje broja zaposlenih za 150.000 do 180.000 ljudi, izjavio je danas ministar privrede Željko Sertić.

"Uzevši u obzir demografsku strukturu stanovništva, potrebu racionalizacije javnog sektora i neophodnost prevođenja zaposlenih iz neformalnog u realni sektor, smatramo da su ove predviđanja realna i odgovorna", rekao je Sertić, za magazin "Nedeljnik".

Strategija ima šest strateških ciljeva odnosno stubova, koji treba da se sprovedu tokom narednih pet godina, a osnovni cilj strategije biće pozicioniranje Srbije na bolje mesto od 60-og na listi "Doing busineš" Svetske banke do 2020. godine, neveo je Sertić.

Najvažniji strateški stub ove strategije je unaređenje pristupa izvorima finansiranja za mala i srednja preduzeća i zato je tokom 2015. i 2016. godine predviđeno uvođenje garancija, fondova preduzetnog kapitala, javnog fonda preduzetnog kapitala kao i sakupljanje projekata koji bi konkurisali za ovaj vid ulaganja, najavio je Sertić i dodao da se istovremeno planira i promena seta propisa koja treba da podstakne razvoj tržišta kapitala.

Sektoru malih i srednjih preduzeća su neophodni alternativni finansijski instrumenti, a uvođenje nebankarskih nedepozitnih finansijskih institucija, koje treba da zamene neformalno finansiranje i da prevedu sivi sektor u legalno poslovanje, planira se tokom sledeće dve godine, izmenama zakonskog okruženja koje definiše ovu oblast, napomenuo je Sertić.

"Bankarski sektor "ne vidi" mala preduzeća u Srbiji koja "lete ispod njihovih radara", stoga su mnogi početnici u biznisu, ali i male firme i prduzetnici koji žele da prošire poslovanje, osuđeni na neformalno zaduživanje kod rodbine ili prijatelja ili u nelegalnoj zoni. Čak je i Crkva jedan od mikrokreditora privrede i stanovništva," naveo je Sertić.

Strategijom je za 2015. predviđena i promena Zakona o privrednim društvima sa ciljem lakšeg poslovanja, a plan je da se broj registrovanih preduzeća poveća za oko 35.000 tako što će se olakšati registraciju, ali i poslovanje prvenstveno preduzetnicima i mikropreduzećima, rekao je Sertić.

Izmene Zakona o stečaju koje će se odvijati tokom 2015. i 2016. godine imaju za cilj da se stečaj pojednostavi i skrati na manje od godinu dana, u proseku, a očekuje se da veći broj preduzeća nego do sada nastavi rad nakon okončanja stečajnog postupka, naveo je Sertić.

On je naveo da Zakon o zadrugama, koji će biti donet 2015. treba da obezbedi uslove za razvoj zadrugarstva na savremenijim osnovama, a na osnovu internacionalnih iskustava, a primena Zakona o rokovima izmirenja novčanih obaveza biće izvedena strožom kontrolom nego do sada, naročito u sektoru javnih preduzeća, s tim što će primena tog zakona trajati ove i sledeće godine.

"Ovom aktivnošću će se sprečavati veštačko guranje privatnog sektora u nelikvidnost jer ne može ili ne sme da naplati od javnog sektora svoja potraživanja. O zatvaranju "odškrinutih vrata" za korupciju – da ne govorimo…", kazao je Sertić.

Ukidanje obaveze vođenja Knjige evidencije prometa robe na veliko za pojedine privredne subjekte, najavio je, doneće olakšanje u uslovima poslovanja već u 2015. godini.

On je najavio da je strategijom predviđeno i uvođenje dualnog obrazovanja, obuka preduzetnika i uvođenje preduzetništva kao predmeta u obrazovni sistem, a ova i sledeća godina će se iskoristiti za uspostavljanje sistema i donošenje zakonskog okvira za promenu u sistemu obrazovanja, dok će puna primena tih mera nastupiti od 2017. do 2020. godine.

Strategija za podršku razvoja malih i srednjih preduzeća, preduzetništva i konkurentnosti za period 2015-2020. je, de fakto, strategija praktično cele privrede ali i strategija cele Vlade Srbije, jer je u tom domenu zaposleno dve trećine radne snage u Srbiji, naveo je ministar.

On je napomenuo da su u izradi strategije učestvovala sva ministarstva u sastavu Vlade Srbije i da je po mnogim karakteristikama, to jedinstvena strategija u istoriji Srbije, jer su predstavnici privrede prvi put "pitani“ prilikom izrade strategije, koji su dali spisak primedbi koji je postao sastavni deo Strategije.

Prvi put su se sva ministarstva obavezala da će izvršiti aktivnosti koje su predviđene Strategijom, u određenom roku, sa jasno definisanim rezultatima mera, a put je ustanovljeno i nadzorno telo za praćenje i procenjivanje sprovođenja Strategije, koje će svakih 90 dana obavestvati Vladu Srbije i javnost o rezultatima njenog sprovođenja, dodao je Sertić. (Blic/Agencije)