ATINA – Oni u Evropskoj Uniji koji žele da Grčka napusti evrozonu se igraju vatrom, izjavio je grčki ministar finansija Janis Varufakis.

Prema njegovim riječima, ništa neće spasiti Uniju od domino efekta ukoliko Grčka ili bilo koja druga članica napusti zonu evra.

„Svako ko se igra idejom odsjecanja dijelova evrozone, nadajući se da će ostatak preživjeti, igra se vatrom“, rekao je Varufakis u intervjuu španskoj televiziji „Seksta“, a prenio je sajt Russia Today.

Grčki šef finansija je u tom intervjuu, koji je snimljen prije deset dana, a emitovan sinoć, upozorio da se varaju oni u EU koji misle da su zaštićeni od grčkih problema.

„Neki tvrde da je ostatak Evrope ogradom odvojen od Grčke i da Evropska centralna banka ima na raspolaganju mogućnosti da amputira Grčku, ako to bude potrebno, da zatvori ranu i dopusti evrozoni da nastavi dalje. Ja veoma sumnjam da je to moguće tako. Ne samo zbog Grčke, već i zbog bilo kojeg drugog dijela Unije“, naveo je Varufakis.

Biće nemoguće ignorisati strah od mogućeg domino efekta u Evropi ukoliko Atina bude gurnuta do tačke kad će morati da razmotri napuštanje evrozone, ocijenjuje RT i dodaje da bi se bankrot Grčke odrazio i na evropsku privredu, budući da je Grčka dužna Evropskoj centralnoj banci i jedna je od 19 zemalja koje koriste evro.

„Kada jednom ideja da monetarna unija nije vječna uđe u umove ljudi, počinju spekulacije… ko je sljedeći? To pitanje razbija bilo koju monetarnu uniju i prije ili kasnije će početi da rastu kamatne stope, političke tenzije i odliv kapitala“, upozorio je Varufakis.

Francuski ministar finansija Mišel Sapen je proteklog vikenda rekao da evrozona može da preživi bez Grčke.

„Ukoliko se dogodi nešto loše, to će biti teško po Grčku, po grčki narod, a ne po druge zemlje evrozone. Mi nismo svi u istoj situaciji u kojoj smo bili prije četiri ili pet godina“, istakao je Sapen.

MMF: Pregovori Grčke i kreditora daleko od cilja

Pregovori između međunarodnih kreditora i Grčke su dobili na zamajcu, ali su i dalje daleko od dostizanja konačnog cilja, izjavio je danas direktor Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) za Evropu i šef misije te institucije u Grčkoj, Pol Tomsen.

„Tokom nekoliko dana primjećen je izvjestan zamajac u pregovorima između tri institucije i grčke vlade. To je dobar razvoj događaja koji nam daje povod za nadu“, izjavio je Tomsen za njemački poslovni list „Handelsblat“, a prenosi agencija Reuters.

On je, međutim, dodao da su dvije strane još daleko od cilja, kao i da je potrebno dosta truda kako bi sporazum bio postignut na vrijeme.

„Teret duga koji uskoro dospijeva na naplatu Grčkoj je izuzetno veliki. Moramo postići sporazum kako bi dalja sredstva pomoći bila isplaćena Atini“, poručio je Tomsen, i dodao da bi finansije grčke vlade mogle potrajati čak do juna.

On je, međutim, upozorio da ne treba potcjenjivati rizik povezan sa potencijalnim izlaskom Grčke iz evrozone.

„Niko ne treba da misli da bi Grekzit (izlazak Grčke iz evrozone) prošao bez ikakvih problema“, naveo je Tomsen, i dodao da je važno minimizirati dugoročne rizike poput „opasnosti da se evrozona doživljava kao klub kome se pridružite i napustite ga kad poželite“.

Sa druge strane, grčki vicepremijer, Janis Dragasakis, izjavio je za grčki list „Vima“ da zvanična Atina želi dogovor sa kreditorima o paketu reformi, ali da neće odustati od svojih predizbornih obećanja, istovremeno ne odbacujući mogućnost održavanja referenduma ili vanrednih izbora, ako pregovori sa kreditorima dožive propast.

Dogovor o reformama je neophodan radi puštanja naredne tranše kredita Grčkoj vrijedne 7,2 milijarde evra, pomoću koje bi ona izmirila obaveze koje dospijevaju na naplatu. Međutim, do postizanja tog dogovora, Atina ostaje bez pristupa sredstvima koja su preostala u okviru paketa pomoći.

Grčka skicirala mjere za budžet

Grčko Ministarstvo finansija skiciralo je mjere koje bi trebalo da u državni budžet donesu očajnički potrebna sredstva u vrijednosti od 3,5 do 4 milijarde evra.

Među mjerama su obaveza prijavljivanja prihoda deponovanih u inostranim bankama, sprečavanje raznih oblika ilegalnog trgovanja, ukidanje dijela poreskih olakšica, podizanje takozvanog „poreza na luksuzan život“ i prinudna naplata poreza preko banaka, prenosi grčki list Katimerini.

Zvanična Atina očekuje da će kroz program naplate poreskih dugovanja ove godine pribaviti oko 500 miliona evra, a na duži rok ukupno devet milijardi evra. Procesuiranje 64.000 poreskih slučajeva i smanjenje kazni za one koji otplate poreske dugove trebalo bi da donese oko 200 miliona evra u 2015.

Poreski obveznici koji prošle godine nisu prijavili prihode ili su njihove prijave nepotpune dobiće priliku da podnesu nove prijave bez rizika da će biti kažnjeni.

Borba protiv utaje poreza na dodatu vrijednost trebalo bi da u državne kofere donese oko milijardu evra godišnje. Grčka namjerava da lansira specijalizovani softver za analizu koji će elektronski motriti sve transakcije koje se smatraju sumnjivim, što bi, prema procjenama, trebalo da donese oko 420 miliona evra u 2015.

Zaustavljanje ilegalne trgovine gorivom, cigaretama i alkoholom će ove godine u budžet donijeti 250 do 400 miliona evra. Podizanje poreza na luksuzan život donijeće oko 20 miliona evra, a kontrola depozita građana u inostranstvu 725 do 875 miliona evra, vjeruje ministarstvo.

Prebacite novac u centralnu banku

Vlada u Atini izdala je dekret kojim se od javnih entiteta, poput državnih kompanija i penzionih fondova, zahtjeva da svoje novčane rezerve prebace u centralnu banku, piše američki list „Wall Street Journal“.

„Entiteti centralne vlade su u obavezi da deponuju svoje novčane rezerve i prebace ih na račun centralne banke Grčke. Ova uredba je donijeta zbog izuzetno hitnih i nepredviđenih potreba“, navodi se u dekretu objavljenom na zvaničnoj internet stranici grčke vlade, a prenosi Reuters.

Ovakav potez, kojim se novčane rezerve koje su držane u komercijalnim bankama prebacuju u centralnu banku, mogao bi donijeti u državni budžet oko dvije milijarde evra, što bi zatim bilo iskorišcćeno za plaćanje dospjelih obaveza, poput vraćanja rate kredita Međunarodnom monetarnom fondu od 770 miliona evra 12. maja, saopštilo je dvoje izvora upoznatih sa situacijom.

Današnji dekret, prema ocjenama „Wall Street Journala“, ne predstavlja iznenađenje, pošto je grčka vlada još prošle nedjelje najavila ovaj potez. Međutim, ovakva mjera je, kako ocjenjuje list, dokaz sve veće zabrinutosti u pogledu potencijalnog bankrota Grčke.

Zvanična Atina još uvijek pregovara o ekonomskim reformama koje će zadovoljiti međunarodne kreditore – Evropsku centralnu banku, EU i MMF. Dogovor o reformama je neophodan radi puštanja naredne tranše kredita Grčkoj vrijedne 7,2 milijarde evra, pomoću koje bi ona platila obaveze koje joj dospjevaju na naplatu.

Međutim, do postizanja tog dogovora, Atina ostaje bez pristupa sredstvima koja su preostala u okviru paketa pomoći EU i MMF-a.