Prvi podaci u posljednjem tromjesečju 2014. upućuju na stagnaciju privredne aktivnosti u Hrvatskoj na vrlo niskim nivoima, a zapaženi pozitivni pomaci pojedinih indikatora poput prometa u trgovini na malo ili rasta industrijske proizvodnje nedovoljni su da bi pokrenuli rast privrede.
Izvoz robe nastavljen je i u posljednjem tromjesečju premašivati stopu rasta uvoza robe, ali visoka zavisnost izvoza od uvozne komponente te njegova relativno mala važnost u privredi ne uspijevaju biti pokretač oporavka. Sa ciljem obuzdavanja rasta neproduktivne potrošnje i zadovoljavanja ciljeva koje je postavila Evropska komisija, izgledna je i jača kontrakcija državne potrošnje.
Međutim, kako izostaju strukturne izmjene u javnom sistemu izostaje i investiciona aktivnost, čija se realna vrijednost u 2014. u odnosu na 2008. smanjila za više od 33% spustivši se na nivo iz sredine 2003.
Realan pad potrošnje domaćinstava u direktnoj je vezi s kontinuiranim negativnim kretanjima na tržištu rada uz istovremeno slabe izglede oporavka, koji će i u idućem razdoblju uzrokovati odgodu potrošnje i nastavak procesa razduživanja. Uprkos nešto povoljnijoj statistici s tržišta rada, detaljnija analiza upućuje više na administrativne promjene i potvrdu činjenice da bez oporavka realnog sektora nema ni oporavka na tržištu rada.
Na kraju 2014. broj nezaposlenih premašio je 316.000, što je za 12,8% niže nego krajem 2013, ali je istovremeno zaposlenost nastavila kontinuirani dugogodišnji pad. Prvi mjeseci 2015. godine donijeće nastavak negativnih kretanja i povećanje broja nezaposlenih, a uprkos poreskom rasterećenju raspoloživog dohotka, ne očekujemo značajniji podsticaj rastu potrošnje.
Činjenica je da je iza nas još jedna godina propuštenih prilika u kojoj su vidljivi tek parcijalni pomaci nedovoljni za pokretanje pozitivnog privrednog ciklusa. U najboljem slučaju možemo očekivati stagnaciju privredne aktivnosti na vrlo niskim nivoima.
Rast budžetskog deficita i javnog duga
Deficit konsolidovane opšte države za 2014. mogao bi dostići gotovo 6% BDP-a, što je za oko 0,8 postotnih bodova više od prethodne godine
Pred sam kraj fiskalne 2014. godine Vlada je donijela drugi rebalans državnog budžeta. Rebalans je primarno posljedica dva faktora: prvo, nepovoljna privredna kretanja prouzrokovala su znatno niže ostvarenje budžetskih prihoda, a sa druge strane neadekvatno planirani rashodi uz istovremeni nastanak i pojedinih "vanrednih" troškova (poput onih za sanaciju poplava) uticali su na hitnost donošenja novog finansijskog plana za 2014. godinu.
Smanjeni su prihodi za 2,6 milijarde kuna (od čega se glavnina odnosi na PDV čiji je plan smanjen za čak 1,3 milijarde kuna), dok su rashodi smanjeni za 544 mil. kuna, čime je prethodno planirani budžetski deficit porastao s 13,6 milijardi na 15,6 milijardi kuna. S obzirom na to da je predloženo i smanjenje manjka vanbudžetskih korisnika, ukupni deficit konsolidovane opšte države za 2014. doseže 16,4 milijarde kuna ili 5% BDP-a.
Prema našim očekivanjima (u skladu sa metodologijom ESA 2010) deficit konsolidovane opšte države za 2014. mogao bi dostići gotovo 6% BDP-a, što je za oko 0,8 postotnih bodova više od prethodne godine.
Oči domaće i međunarodne finansijske javnosti uprte su u novi izvještaj o stanju hrvatskog javnog duga koji je, prema novoj ESA 2010 metodologiji, krajem septembra dostigao 256 milijardi kuna ili 78% BDP-a. U odnosu na kraj 2013. javni dug je veći za 6,1 milijardu kuna. Do kraja 2014. očekujemo da bi mogao dosegnuti 82% BDP-a, što upućuje na neodrživu dinamiku njegovog povećanja koja upozorava na sve manji manevarski prostor u pogledu odgađanja prijeko potrebnih strukturnih reformi.
Deflatorni pritisci u fokusu
Veći dio godine obilježila je negativna stopa inflacije koja je ipak u posljednjem tromjesečju zabilježila stagnaciju
Izostanak oporavka kreditne aktivnosti, kao posljedica visoke averzije prema riziku, uz nizak nivo potrošačkog i poslovnog optimizma, podržavao je nastavak ekspanzivne monetarne politike i u posljednjem tromjesečju 2014.
Nastavak takve politike uveliko je olakšao izostanak inflatornih pritisaka i stabilan kurs kune u odnosu na evro. Ekspanzivnost monetarne politike očitovala se i kroz nastavak vrlo visoke likvidnosti u sistemu, što potvrđuju podaci o prosječnom dnevnom višku kunske likvidnosti, koja se tokom četvrtog tromjesečja kretala na prosječnom nivou od 5,4 milijarde kuna. Promjene u nivou likvidnosti ne očekujemo ni tokom prve polovine 2015. pa bi se kamatne stope na tržištu novca trebalo zadržavati na već uobičajeno niskom nivou.
U skladu s očekivanjima 2014. je obilježio izostanak inflatornih pritisaka. Štaviše, veći dio godine obilježila je negativna stopa inflacije koja je ipak u posljednjem tromjesečju zabilježila stagnaciju. Ipak, na godišnjem nivou inflacija mjerena indeksom potrošačkih cijena iznosila je -0,2%. Posljedica je to ponajprije uvezenih deflatornih pritisaka, posebno u segmentu cijena prehrane i energije. Tokom prvog tromjesečja očekujemo nastavak vrlo blagog rasta potrošačkih cijena.
Banke dobro kapitalizovane, problemi sa kreditima
Krediti privatnom sektoru smanjuju se pod uticajem dugoročnog procesa razduživanja u segmentu stanovništva i nastavka smanjenja vrijednosti portfelja u segmentu preduzeća
Krajem oktobra 2014. HNB je objavio rezultate pregleda active, koji je sproveden prema zajedničkoj evropskoj metodologiji za četiri najveće lokalne banke.
Rezultati pokazuju da se nakon reklasifikacije imovine koeficijent adekvatnosti kapitala na nivou sistema smanjio za 0,6%, ali i nakon tog smanjenja viši je od 20%, što je najviši nivo kapitalizacije među novim članicama EU. Dodatno je potvrđena otpornost bankarskog sistema sprovođenjem stres testa u šest evropskih bankarskih grupa koje su vlasnički nadređene hrvatskim bankama i na kojem nisu pronađene značajne slabosti.
S obzirom na visok nivo internacionalizacije bankarskog sistema (oko 90%) i posvećenosti centralne banke održavanju stabilnosti finansijskog sistema u sljedećem razdoblju ne očekujemo poremećaje na finansijskom tržištu sa strane ponude. Na strani potražnje za finansijskim proizvodima i uslugama prevladavaju negativne tendencije tipične za recesijsko okruženje, a podržavaju ih procesi na spoljnim finansijskim tržištima.
Krediti privatnom sektoru smanjuju se pod uticajem dugoročnog procesa razduživanja u segmentu stanovništva i nastavka smanjenja vrijednosti portfelja u segmentu preduzeća. Dok ukupni krediti padaju, nekvalitetni krediti se i dalje povećavaju. Na kraju trećeg tromjesečja njihov udio u ukupnim kreditima dostigao je 17,2%, a u segmentu poduzeća premašio je 30%. Očekujemo da će udio nekvalitetnih kredita rasti dok god se ne poveća potražnja za kreditima. (Raiffeisen bank Zagreb/SWOT)
