SARAJEVO – Međunarodni monetarni fond protivi se uvođenju dvije stope PDV-a i traži povećanje obavezne rezerve za banke u BiH, navodi se u preliminarnim zaključcima na kraju zvanične posjete BiH.

„Jedinstvena stopa poreza na dodanu vrijednost koja se primjenjuje na široku osnovicu pokazala se veoma efikasnom i potrebno ju je zadržati“, smatra MMF.

Nakon posjete BiH delegacija MMF posebno apostrofira problem slabih banaka.

„Potrebno je snažnije djelovati u regulisanju pitanja slabijih banaka. To će zahtijevati razradu sveobuhvatne strategije – koja će se oslanjati na temeljitu dijagnostičku procjenu – uključujući i pouzdan zaštitni mehanizam za postupanje u bilo kakvim sistemskim slučajevima. Istovremeno, s obzirom na visoke stope likvidnosti u sistemu, takođe bi se moglo razmotriti podizanje obavezne rezerve za banke s ciljem ponovne izgradnje finansijskih rezervi, iako bi one mogle biti i bolje prilagođene u prudencijalne svrhe“, jedan je od zaključaka.

MMF smatra da je „potrebno ojačati kontrolu nad nižim nivoima vlasti i vanbudžetskim fondovima kako bi se osigurala potpuna odgovornost za i zaustavilo povećavanje nepokrivenih obaveza, te pristupiti rješavanju problema preduzeća u državnom vlasništvu koja proizvode gubitke. Potrebna je sveobuhvatna strategija za rješavanje problema neplaćenih socijalnih doprinosa“.

„Bosna i Hercegovina je ostvarivala značajan rast prije globalne finansijske krize. Značajni prilivi u bankarskom sistemu potakli su veliki rast kreditiranja, dok je uvođenje poreza na dodanu vrijednost 2006. godine omogućilo veliko povećanje zapošljavanja i plaća u javnom sektoru i rast socijalnih davanja. Međutim, kako su rasli prihodi tako se povećavala osjetljivost na unutarnje i vanjske faktore. Nakon naglog pada ekonomije usljed globalne krize deficiti tekućeg računa i budžeta su naglo porasli, kao i javni dug. Nakon krize rast je bio oskudan uz nekoliko zamaha i zaustavljanja, te je odražavao slabu ekonomsku aktivnost u cijeloj Evropi i smanjenje finasijske poluge banaka u stranom vlasništvu“, navodi se u izvještaju MMF-a.

Sa novim vlastima razgovori o novom aranžmanu

Šef Misije MMF-a za BiH Ron van Roden rekao je da bi bilo najbolje da ova međunarodna finansijska institucija sa vlastima BiH razgovara o novom aranžmanu, jer su izabrane nove vlasti koje imaju svoj program ekonomskih politika i svoje prioritete.

Roden je na konferenciji za novinare u Sarajevu rekao da bi taj novi aranžman trebalo da traje više godina, a da će njegovi modaliteti tek da budu predmet razgovora, odnosno kad bude dogovoreno šta bi tačno podrazumijevao sam program, odnosno u kojim oblastima bi MMF mogao da pruži podršku ekonomskim politikama vlasti.

„Očekujemo da ćemo se veoma brzo vratiti u BiH da bismo vodili detaljnije razgovore šta bi moglo da bude sadržaj eventualnog aranžmana sa MMF-om“, istakao je Roden.

Prema njegovim riječima, i veličina, odnosno iznos novog aranžmana, biće predmet detaljnih razgovora sa vlastima u BiH.

„Ta veličina zavisiće od potreba za finansiranjem, ali i od jačine ekonomskih politika koje će vlasti da provode. Vidjećemo i koji je to obim sa kojim su spremne da se uključe i druge međunarodne finansijske institucije u pružanju podršku vlastima u BiH“, naglasio je Roden.

On smatra da je, da bi Misija mogla da izađe pred Izvršni odbor MMF-a i zahtijeva eventualno razmatranje novog aranžmana sa BiH, potrebno da se vidi snažno provođenje široko postavljenog programa ekonomskih reformi.

Roden je naglasio da su glavni prioriteti ekonomskih politika vlasti u BiH usklađeni sa onim što MMF smatra da treba uraditi.

„Predstavnici vlasti iskazuju ozbiljnost i spremnost o pitanju široko postavljenih ekonomskih reformi. A, jedna od tih reformi je i tržište rada“, naveo je Roden.

On je istakao da je izmjena i usvajanje novih zakona iz oblasti tržišta rada jedan od ključnih prioriteta vlasti u BiH, u čemu ih MMF podržava, jer se to mora provesti kako bi bilo poboljšano tržište rada.

„Smatramo da je dobar proces kolektivnog pregovaranja ključan za dobro funkcionisanje tržišta rada i dobre radne odnose. Veoma je važno da kolektivni ugovori budu ograničeni na tri godine“, pojasnio je Roden.

Misija MMF-a, koju je predvodio Roden, posjetila je Banjaluku i Sarajevo od 28. aprila do 12. maja i razgovarala sa predstavnicima vlasti.

Na osnovu preliminarnih nalaza Misija će pripremiti izvještaj koji će, ukoliko ga odobri uprava, biti predstavljen Izvršnom odboru MMF-a radi rasprave i donošenja odluke

Pozitivna reakcija vlasti u slučaju Bobar banke

Reagovanje vlasti Republike Srpske u slučaju Bobar banke može da posluži kao pozitivan primjer, rekao je u Sarajevu šef Misije MMF-a za BiH Ron van Roden.

Roden je istakao da je u slučaju Bobar banke Agencija za bankarstvo Republike Srpske reagovala veoma brzo i odlučno.

„Povučeni su brzi i odlučni potezi kako bi situacija u banci bila riješena što je prije moguće. Odmah se uključila Agencija za osiguranje depozita i veoma je brzo tekao cijeli taj proces tako da je većina nosilaca osiguranih depozita do sada već isplaćena“, naglasio je Roden i dodao da MMF sa predstavnicima vlasti Srpske nije razgovarao o Bobar banci ni prilikom posjete Misije u BiH niti u Vašingtonu.

Prema njegovim riječima, povremeno se desi da neka od banaka zbog velikog porasta nekvalitetnih kredita ili zbog nemogućnosti da dođe do dodatnog kapitala zapadne u probleme i to se desilo u Bobar banci.

„Vlasnici banke nisu bili u mogućnosti da pronađu dodatni kapital niti su bili u mogućnosti da pronađu investitora za dodatni kapital zbog čega su zapali u probleme“, konstatovao je Roden.

On smatra da bankarski sistem u BiH stoji veoma dobro i da je, u cjelini, dobro kapitalizovan i sa dobrom likvidnošću.

„Od globalne finansijske krize, kada se ekonomska situacija svugdje značajno pogoršala, banke se još oporavljaju od posljedica te krize, što se vidi u visokom nivou nekvalitetnih kredita koji se ne otplaćuju redovno i koji su dostigli nivo od 14 odsto ukupnih kredita u BiH“, naveo je Roden. (Capital.ba/Agencije)